Dolina Mirne pod opsadom nutrija

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Nutrije su se ponovo namnožile u dolini Mirne, a nisu ni izbirljive. Na meti tih južnoamerickih napasnika podjednako su djetelina, jecam, krumpir, kukuruz.

- Primjetne su štete na jecmu i djetelini, a nutrije su pocele obilaziti i kukuruz, upozorava Valdi Majer koji obraduje njive u dolini Mirne kod Kamenih vrata nadomak Buzeta. Nutrije su, kaže Majer, tunelima premrežile rijecni nasip Are, pritoke Mirne, pa se na jednom dijelu, na potezu od dvadesetak metara dužine, cak i urušio.

Lovci su prije tri godine dobili zeleno svjetlo za lov na nutrije. Na buzetskom podrucju od tada ih je uklonjeno 200-tinjak. No, rijec je o životinjama koje se jako brzo razmnožavaju.

- Nutrija nema koliko ih je bilo prije tri godine, prije nego li je dozvoljen lov na njih, a i štete su manje nego tada, ocjenjuje predsjednik Lovackog društva Mirna iz Buzeta Branko Golojka. Ipak, najavljuje nove hajke.

Buzetski lovci do sada su uklonili dvjestotinjak nutrija, što odstrijelili u organiziranim hajkama u lovištima uz vodotoke, što uhvatili u gajbama. No, tri od cetiri gajbe za hvatanje živih nutrija u naseljima gdje se ne može pucati u meduvremenu su ukradene.

Južnoamericki glodavci nisu lovna divljac. Pretpostavka je da su pobjegli ili pak pušteni iz privatnog uzgajališta. Citavo desetljece cinile su štete, sve dok im sredinom 2008., nakon ucestalih žalbi istarskih poljoprivrednika, nisu odlucili stati na kraj. Županijski Odjel za poljoprivredu zatražio je tada i dobio suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprave za veterinarstvo, za pocetak akcije uklanjanja nutrija.

Nutrije su se razmnožile uz cijelu dolinu rijeke Mirne, od Novigrada do Buzeta, uz akumulaciju i potoke u slivu Pazincice, pa su se u akciju njihova uklanjanja prije tri godine ukljucila sva tamošnja lovacka društva. Odstrijeljene životinje odnose se u ovlaštene veterinarske ambulante, a potom se odvoze na spaljivanje u kafileriju u Sesvetskom Kraljevcu. (G. CALIC ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter