Ekonomisti tvrde da nakon Ininog poskupljenja možemo ocekivati i vece racune za niz drugih usluga, posebno onih koje pružaju državni monopolisti i lokalne tvrtke.
U uvjetima rasta troškova i ovisnosti o uvozu, samo je pitanje vremena kada ce i HEP dignuti cijene svojih usluga.
Ekonomski strucnjaci kažu da je kod HEP-a situacija slicna kao i u Ini, u kojoj vecinski vlasnik, MOL, nece više provoditi Vladinu socijalnu politiku preko cijena.
"Nema logike da HEP uvozi struju po cijeni od 80 centi za kilovatsat, a da je onda ovdje prodaje po cijeni od 20 ili 30 centi", rekao je za Jutarnji list Damir Novotny, neovisni ekonomist.
Istice da su se cijene proizvoda niza državnih monopolista godinama držale "zaledenima", iako smo ih morali uvoziti i placati znatno skuplje. To se, kaže, posebno odnosi na energente, cije ce cijene u iducem razdoblju rasti kako bi se izjednacile s onima u svijetu, unatoc Vladinim molbama da se to ne radi.
Može se uskoro ocekivati i povecanje komunalnih usluga.
Takav scenarij ne vidi Goran Bakula, analiticar Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodaje da nema prostora za velika poskupljenja.
"Potrošnja pada, a smanjuje se i kreditna zaduženost stanovništva za oko 500 milijuna kuna mjesecno, što znaci da prostora za rast cijena nema", istaknuo je Bakula.
No s obzirom da je Ina povisila cijene goriva, Hrvatska pošta uvela nove naknade, a i HT povecao svoje usluge, vec sada možemo strahovati da bi jesenski scenarij ipak mogao biti u znaku poskupljenja životnih troškova.