Je li Odisej lutao Malim Brijunom?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Lutanje itackog kralja Odiseja na putu prema Domovini nakon završenog Trojanskog rata te njegov povratak supruzi Penelopi na rodnu Itaku bili su oduvijek tema raznih predstava, te filmskih i drugih adaptacija. More, morski otoci, tajanstveni otoci, carolije - svega toga ima u u jednom od najpoznatijih Homerovih epova, u „Odiseji". Upravo po naslovnom junaku Homerovog epa naslovljena je predstava brijunskog teatra Ulysses, kojom je u petak navecer pocela 12. sezona ovoga kazališta.

Autor Goran Stefanovski usredotocio se na motiv lutanja i narocito na povratak, a redatelj Aleksandar Popovski posebice na cinjenicu da se to lutanje zbivalo negdje po Mediteranu, da su bili u igri i neki otoci te stara maslina. Postoji li bolja lokacija od jedne od najljepših prirodnih pozornica na Mediteranu za uprizorenje ove predstave? Tko zna, možda je Odisej upravo lutao Malim Brijunom.

Upravo je zato Popovski „Odiseju" odlucio predstaviti na jednu posve novu pozornicu Malog Brijuna, nedaleko od utvrde Minor, jer sama utvrda ne omogucava prikaz lutanja, za što je potreban otvoreni prostor. Veci dio predstave odvija se i na skulpturi-pozornici, djelu Miljenka i Ane Sekulic koja je svojom simbolikom dio fabule.

Iz „Odiseje" se mogu išcitati brojna književna djela iz svih epoha, a otuda su krenule i inspiracije i za brojne holivudske i ine uspješnice - to je u biti prapocetak umjetnickoga izražavanja.

Stefanovski i Popovski iskoristili su na najbolji moguci nacin višeslojnost ovoga djela da bi kreirali zbilja vrlo zanimljiv komad. Ima tu i duhovitih replika, plesa, pjesme, smijeha, upadica, psovki, dvosmislenih recenica, kao i duboke misaonosti te univerzalnih po(r)uka.

Prisutnost moralnih kategorija u "Odiseji" može biti smatrano i refleksom društvenih okolnosti koje su se pocele mijenjati, a likove obilježava jasna moralna razlucenost znacaja. Tako je Odisej (vrlo sugestivan Ozren Grabaric) lukav, a Penelopa, koju tumaci Anita Manlic, požrtvovna i vjerna.

Cjelokupni je ansambl ostvario vrlo dobre uloge, a to su: Branko Jordan (Telemah), Nataša Matijašec Rašker (Atena), Svetozar Cvetkovic (Zeus/Menelaj), Boris Isakovic (Posejdon/Nestor), Jasna ?uricic (Odisejev pas/Kalipsa/Odisejeva majka), Dijana Vidušin (Melanta/Nausikaja/Kirka/Hekuba), Franjo Dijak (Prosac, Djecak s Ismara/Kiklop/Astijanaks) te Nikola Ristovski (Pjevac/Tiresije). Scenografiju potpisuje Numen, a kostimografiju Marita Copo.

Na premijeri nije bilo glamura, a videni su, izmedu ostalih: ministrica kulture Andrea Zlatar Violic, rijecki gradonacelnik Vojko Obersnel, kazalištarci Nada Matoševic i Ozren Prohic, Alka Vuica i drugi. Polazak broda iz Fažane je u 20.15 sati, a predstava igra svakodnevno do 29. srpnja. (V. BEGIC; snimio Dejan ŠTIFANIC)


Podijeli: Facebook Twiter