Celnici Europske unije okupit ce se danas na hitnom sastanku u Bruxellesu da bi pokušali finalizirati detalje plana za rješenje dužnicke krize eurozone.
Talijanski premijer, izvještavaju mediji, konacno je dao konkretan doprinos - zeleno svjetlo za reforme u Italiji osigurao je obecanjem da ce za dva do tri mjeseca podnijeti ostavku.
Prije nego se zaputi u Bruxelles, njemacka kancelarka Angela Merkel mora dobiti zeleno svjetlo Bundestaga za jacanje operativne moci Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), pri cemu ce se kancelarka možda morati osloniti na glasove oporbenih zastupnika.
Prije summita, Italija pak mora podnijeti detaljan plan za rješavanje golemog javnog duga, a prema posljednjim izvještajima u posljednji tren postigut je dogovor o ekonomskim reformama, ukljucujuci podizanje dobne granice umirovljenja.
Berlusconijev koalicijski partner, celnik Sjeverne lige Umberto Bossi, kasno sinoc priopcio je da je dogovor postignut te preostaje vidjeti što ce o talijanskom planu reci EU.
Prema nepotvrdenim informacijama La Reppublice, Berlusconi i Bossi dogovorili su se da ce talijanski premijer dati ostavku u prosincu ili sijecnju, nakon cega ce se održati prijevremeni izbori.
Strah od kolapsa talijanske vlade
Malo je razloga za optimizam - okvirni dogovor Berlusconija i Bossija o mirovinskoj reformi vjerojatno nece zadovoljiti europske partnere Italije, niti medunarodna financijska tržišta koja s punim pravom sumnjaju u sposobnost Italije da otplati svoje dugorocne dugove.
Bruxelles je porucio Berlusconiju da umjesto obecanja mora predociti cinjenice, kojima ne raspolaže. Trenutno treca najveca ekonomija eurozone oslanja se na Europsku središnju banku, koja u golemim kolicinama kupuje talijanske državne obveznice da bi troškove zaduživanja održala na normalnoj razini.
Strahuje se da ce slaba talijanska vlada, koja je prošlog tjedna jedva preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu, kolabirati, što bi imalo strašne posljedice na cijelu eurozonu.
Sve manje nade u današnji sporazum
Urednik europske redakcije BBC-ja Gavin Hewitt upozorava da rastu sumnje u postizanje sveobuhvatnog sporazuma za vrijeme summita. Tri su kljucne tocke o kojima europski celnici moraju postici suglasje:
• Europske banke moraju dobiti više od 100 milijardi eura svježeg kapitala za zaštitu od mogucih gubitaka u prezaduženim zemljama
• Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), težak 440 milijardi eura, dobit ce vece ovlasti i više sredstava, iako se ne zna kako ce se to postici
• Investitori u Grcku trebat ce pristati na gubitke daleko vece od aktualno predloženog otpisivanja 21 posto duga
Sudeci prema planu, rekapitalizaciju banaka omogucit ce privatni investitori, nacionalne vlade i EFSF. I dalje je, medutim, kljucno prevladavanje nesuglasica najvecih igraca eurozone: Francuska želi da Europska središnja banka podrži EFSF zajmovima koji bi povecali kapacitet Fonda na 2 do 3 bilijuna eura, a takav prijedlog blokira Angela Merkel.