Hoce li plominska "trojka", treca termoelektrana na ugljen koja bi s cetverostruko vecom snagom trebala zamijeniti postojecu TE Plomin I, dobiti "dvojku", tj. odbijenicu? I to od Istarske županije i/ili od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva. Pitanje je zanimljivo ne samo s aspekta štetnosti ugljena - od znatnog povecanja emisije CO2 koje je u neskladu s obvezama Hrvatske prema Kyotskom sporazumu do utjecaja koji plominske termoelektrane vec imaju, po nekim saznanjima, na zdravlje gradana u neposrednom im okruženju - nego i u pogledu (ne)uskladenosti najavljene investicije s prostornoplanskom dokumentacijom.
Naime, valja odmah jasno reci: Plomin III kako ga zamišlja HEP, dakle bruto snage 500 megavata i s ugljenom (uvoznim) kao energentom, ne može se graditi prema važecem Prostornom planu Istarske županije. Njegove su odredbe glede TE Plomin vrlo precizne: prema izmjenama i dopunama koje je Skupština Istarske županije donijela - uz sve zakonom predvidene suglasnosti nadležnih ministarstava i drugih tijela! - 21. srpnja 2008., a pocele su važiti osam dana nakon što su 25. kolovoza iste godine objavljene u Službenim novinama, maksimalni kapacitet postojecih i planiranih (!) proizvodnih elektroenergetskih gradevina ogranicava se na 335 megavata što je zapravo snaga sadašnje "jedinice" i "dvojke". Istim aktom izrijekom je receno da "nova TE Plomin III mora koristiti plin kao energent".
Obje odredbe - o snazi i energentu - u potpunom su neskladu sa zahtjevom koji je HEP uputio Ministarstvu "za provedbu postupka utvrdivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za rekonstrukciju TE Plomin - zamjena postojece TE Plomin I u cilju modernizacije i povecanja kapaciteta", a taj zahvat - citiramo iz informacije tog ministarstva objavljene 7. veljace ove godine - "ukljucuje izgradnju zamjenskog bloka termoelektrane Plomin C koji ce imati nominalnu bruto snagu 500 MWe", a "izgradit ce se na lokaciji postojecih blokova termoelektrane Plomin kao zamjenski objekt bloka 1, koji ce po puštanju u pogon bloka C prestati s radom", s time da "osnovni energent ostaje uvozni kameni ugljen".
Je l' to moguce?
Ljudi moji, je l' to moguce? Logika kaže da - ako u HEP-u nisu sasvim ludi - i nad popom postoji pop, tj. i nad Prostornim planom Istarske županije postoji takav ili slican dokument višeg reda koji omogucuje da TE Plomin III bude na ugljen i da se s njom (uz gašenje "jedinice") ukupna snaga poveca na 710 megavata, odnosno za više nego dvostruko od sadašnje. Zanimalo nas je, naravno, gdje to piše.
Hrvatska na državnoj razini nema prostorni plan. Bio je u vrijeme socijalizma republicki, ali je stavljen van snage i njegovu funkciju ima Program prostornog uredenja Republike Hrvatske koji je Sabor donio 7. svibnja 1999. na temelju istoimene strategije koju je donio dvije godine ranije, 27. lipnja 1997. U toj strategiji kaže se da se energetske potrebe "u sjevernom hrvatskom primorju mogu zadovoljiti modernizacijom/povecanjem kapaciteta na postojecim lokacijama" (izrijekom se spominju Urinj i Plomin), a da bi "osuvremenjeni i/ili novi energetski objekti morali imati minimalnu instaliranu snagu 350 megavata za termoelektrane". Koji i kakvi bi se gradili i kojih bi snaga trebali biti, tada je ostavljeno "daljnjim studijama" i "dugorocnim programima".
U spomenutom pak Programu prostornog uredenja RH piše da su nova energetska postrojenja predvidena na tri podrucja: "šire podrucje srednje i sjeverne Dalmacije, šire podrucje istocne Slavonije, šire podrucje Zagrebacke i Sisacko-moslavacke županije", dakle bez Istre. Za izgradnju termoelektrana predvidena je minimalna instalirana snaga od 350 megavata, ali piše i da se "do 2015. godine u Republici Hrvatskoj nece graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogucnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana".
Medutim, u nastavku se spominju prioriteti za povecanje proizvodnje elektricne energije pa se s tim ciljem predvida i "završiti zapocete gradnje (TE Plomin)". "Prioritete izgradnje novih proizvodnih jedinica", piše u programu, "treba konacno utvrditi u okviru strategije energetskog razvoja". Nema nikakvog objašnjenja u kojim gabaritima i s kojim energentom ce se "završiti TE Plomin" tako da je nejasno da li se taj "završetak" odnosi samo na Plomin II, cija je izgradnja tada bila u tijeku, ali nije bila "završena", ili i na neki buduci Plomin III.
Pretpostavimo da je zakonodavac "mislio" na cijeli kompleks TE Plomin, ukljucujuci i "trojku". Ako je tako, zašto onda Ministarstvo nije desetak godina kasnije uskratilo suglasnost Istarskoj županiji za promjenu Prostornog plana u dijelu nastavka izgradnje TE Plomin? Možda je to bio mali previd, pa se sada podalje od javnosti pripremaju izmjene i dopune županijskog Prostornog plana? Uostalom, na ovotjednoj je sjednici Županijske skupštine Ingrid Paljar, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uredenje, kazala da se pripremaju sustavne izmjene Prostornog plana.
HEP nije tražio izmjene
- Da, radimo na temeljitoj reviziji Prostornog plana, ali u energetskom dijelu nemamo nikakvih zahtjeva za izmjenama oko TE Plomin u pogledu snage i energenta. Ništa od HEP-a oko promjene tih važecih uvjeta nismo dobili. Inace, temeljem relevantnih podataka kojima raspolažemo, sadašnja snaga TE Plomin dugorocno zadovoljava istarske potrebe za strujom, tim više što s jedne strane naglasak dajemo na supstituciju elektricne energije sustavnim korištenjem plina kao energenta, a planskim se smjernicama zalažemo za izgradnju lokalnih, manjih energetskih objekata s kombinacijom proizvodnje elektricne i toplinske energije, odnosno onih koji koriste obnovljive izvore energije, poput sunca i vjetra, kazala nam je Paljar.
Ni u Ministarstvu ne pokrecu nikakve postupke izmjene i dopune Plana. To im, odgovara nam glasnogovornica Ministarstva Kata Gojevic, nije ni u nadležnosti, a glede TE Plomin napominje da je Programom prostornog uredenja RH odredeno da se "zadržavaju sve postojece lokacije energetskih objekata" te je u tom smislu završetak gradnje TE Plomin definiran kao prioritet kojim ce se povecati proizvodnja, a odnosi se na rekonstrukciju, modernizaciju i proširenje postojecih kapaciteta.
Iz istog ministarstva takoder napominju da se postupkom koji je u njemu pokrenut, temeljem uvodno spomenutog zahtjeva HEP-a, ne stjece pravo gradenja, vec utvrduju mjere zaštite okoliša i prihvatljivost zahvata za okoliš. Takoder podsjecaju da se pravo gradenja stjece temeljem lokacijske dozvole "koja se izdaje na temelju i u skladu s dokumentima prostornog uredenja i posebnim propisima". Što se tice naše insinuacije da ovo ministarstvo nije dobro odradilo posao davanja suglasnosti, glasnogovornica napominje da nije na njemu ispitivanje uskladenosti sadržaja, vec je ono nadležno za nadzor zakonitosti izrade plana, a za sadržaj mora brinuti svaki resor za sebe, pa tako i HEP za energetski dio. K tome, postoji i Uprava za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva.
Poslali smo mi i njoj pitanja, a i HEP-u, pa i predsjednici Vlade s obzirom da je lani, zakljuckom od 1. travnja (nije prvoaprilska šala) utvrdila da prioritet u izgradnji imaju "termoelektrane Sisak C i Plomin III", pa nas je zanimalo kakav je to Plomin III i je li Vlada upoznata s odredbama Prostornog plana Istarske županije u vezi s njim, a i kakve su energetske potrebe Istre.
Do prekjucer javiše se iz HEP-a gdje smo pitali je li zbog ogranicenja oko Plomina III u Prostornom planu pokrenuo njegovu izmjenu. Evo odgovora glasnogovornice Mirele Klanac:
"Programom prostornog uredenja RH propisana je obaveza osiguranja supstitucije pogona koji ce morati do 2015. izici iz sustava. Propisano je da se supstitucija ostvaruje intervencijom na postojecim energetskim postrojenjima u smislu modernizacije s povecanjem postojecih kapaciteta. Strategijom prostornog uredenja omogucava se upravo postojecim termoelektranama u Plominu da modernizacijom ujedno povecaju svoje kapacitete. Zahvat modernizacije TE Plomin je utvrden unutar postojecih granica gradevinskog podrucja gospodarske namjene (termoelektrane), sukladno PPUO-u Kršan. Nadalje, sukladno strategiji prostornog uredenja RH, kapaciteti osuvremenjenih ili novih energetskih objekata trebali bi imati minimalnu instaliranu snagu od 350 megavata za termoelektrane. Sukladno tehnicko-tehnološkom konceptu, a u smislu racionalnog opterecenja prostora i zaštite okoliša za zamjenski blok, utvrduje se nominalna snaga od 500 megavata."
Ni slova o karbonu
Sve u svemu, ništa nova i niti jednog slova o ugljenu, niti o sadržaju županijskog Prostornog plana, osim što glasnogovornica podsjeca da je odredbama Plana predvidena proizvodnja u TE Plomin I, II i III, ali "izgradnjom zamjenskog bloka u pogonu nece biti tri elektrane, jer ce se TE Plomin I ugasiti". Što hoce time reci? To valjda samo u HEP-u znaju. Jer mi pitamo za špade, a oni u kope.
Doduše, iz HEP-a jasno porucuju da bi istarski "pikzibneri", umjesto da nešto prigovaraju oko izgradnje Plomina III, trebali prionuti poslu i uskladiti županijski Prostorni plan. Pa pišu da je "Hrvatski sabor donio 2009. godine strategiju energetskog razvoja RH, kojom se utvrduje da je za zahvate za koje lokacijsku i gradevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo glavni provedbeni prostornoplanski dokument Program prostornog uredenja RH te da se niži planovi (županijski, gradski, opcinski) trebaju uskladivati s istim." Na kraju zakljucuju da "strategija i Program prostornog uredenja RH u dijelu koji se odnosi na modernizaciju postojecih energetskih objekata nisu u suprotnosti s odredbama strategije energetskog razvoja RH", ali ni jednim slovom to ne argumentiraju na primjeru TE Plomin.
Inace, pogledali smo u strategiju energetskog razvoja RH koju je Sabor donio 16. listopada 2009. i u njoj se TE Plomin spominje samo kao cinjenica tj. da se "uvozni ugljen upotrebljava danas u cementarama i u termoelektrani Plomin". Istina, opcenito se istice da potrebnu energetsku infrastrukturu valja integrirati u prostorne planove, pa i uskladiti sve županijske dokumente prostornog uredenja s Programom prostornog uredenja RH.
Kozlevac: Ne treba nam ugljen
Naravno, komentare na sve dileme oko Plomina III htjeli smo dobiti i od kljucnih osoba u Istarskoj županiji - župana Ivana Jakovcica i predsjednika njene skupštine Dina Kozlevca. "Župan je na službenom putu u Italiji, pa nije u mogucnosti odmah vam kvalitetno odgovoriti na postavljena pitanja, ali porucuje da cete sve odgovore dobiti u ponedjeljak", rekao nam je procelnik njegovog kabineta Miodrag Cerina.
Dino Kozlevac je pak rekao da do cetvrtka Skupštini IŽ-a nije stigao nijedan zahtjev ili inicijativa da bi se radio Plomin III na ugljen, odnosno da se u tom smjeru izmjeni Prostorni plan. Kaže da je po njegovim saznanjima vec dosadašnja proizvodnja od 335 megavata struje u Plominu daleko iznad istarskih potreba.
- Mi trošimo oko polovice te struje tako da cemo viška imati i kad Plomin I prestane s radom. Što se tice Plomina III, znamo naravno da postoji HEP-ova namjera njegove izgradnje, iako oni govore o zamjeni, te da je zatražena izrada studije utjecaja na okoliš, ali do Skupštine nikakva formalna informacija nije došla. Ocito je i ova akcija odraz postojeceg stanja u državi i odnosa vlasti prema gospodarstvu i lokalnoj zajednici, kazao je Kozlevac dodajuci da je njegov stav apsolutno bio i ostao da se Plomin III ne može graditi na ugljen. Ali, što ce biti…