FOTO: Pokopan Otto von Habsburg

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Lijesovi s posmrtnim ostacima Otta von Habsburga, zadnjeg nasljednika austrijskog carskog trona, i njegove supruge Regine položeni su u subotu navecer u carsku grobnicu u kripti Kapucinske crkve u Becu.

Nakon dolaska pogrebne povorke pred crkvu, smještenu pored palace Hofburg, majstor ceremonijala Ulrich-Walter Lipp, dugogodišnji prijatelj obitelji Habsburg, po drevnom obicaju triput je pokucao na njezina vrata. Kapucinski svecenik iznutra je pitao: "Tko traži prijem?".

Nakon što je dobio odgovor u kojem je izreceno puno ime pokojnika, njegove titule i dužnosti, kapucinski je svecenik rekao: "Mi takvoga ne poznajemo", u skladu s kršcanskim vjerovanjem da covjek pred Boga ne dolazi s titulama. Nakon što je majstor ceremonijala tada ispravno kazao da prijem traži "Otto, smrtan i grešan covjek", vrata crkve su otvorena i lijes je unesen unutra.

Položen je, zajedno s lijesom njegove supruge Regine Habsburg-Lothringen, koja je umrla prošle godine, u carsku kriptu (Kaisergruft) u kojoj su pokopani i ostali clanovi habsburške dinastije. Posljednja prije njega tamo je 1989. godine pokopana njegova majka, zadnja austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Zita Burbonska.

Na posljednji ispracaj Otta von Habsburga u subotu su u Bec stigli brojni predstavnici europskih kraljevskih kuca medu kojima švedski kraljevski par Carl XVI. Gustaf i Silvia, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i njegova supruga Marie, luksemburški nadvojvoda Henri, belgijska princeza Astrid, bivši kraljevi Rumnjske, Michael I., i Bugarske, Simeon II.

Belgijsku, britansku i španjolsku kraljevsku kucu predstavljaju princevi i princeze. Medu predstavnicima politike na pogrebu su bili predsjednik Europskog parlamanta Jerzy Buzek, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili, makedonski premijer Nikola Gruevski, ceški ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg te najviši predstavnici austrijske politike uz predsjednika države Heinza Fischera. Hrvatsku je predstavljao veleposlanik u Becu Gordan Bakota.

Posljednji ispracaj Habsburga poceo je u subotu popodne misom u beckoj katedrali svetoga Stjepana. Misu je predvodio becki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn kao predstavnik pape Benedikta XVI. uz sudjelovanje biskupa iz svih bivših krunskih zemalja Austro-ugarske monarhije.

Potom su posmrtni ostaci bracnog para Otta i Regine von Habsburg uz zvuk fanfara i u pratnji svecane povorke prešli 2,4 km dugu rutu preko Grabena, Kohlmarkta i Michaelerplatza do Heldenplatza, gdje je u znak pocasti biti ispaljen 21 plotun. Po agenciji APA-i, u povorci je bilo 3.500 ljudi, a duž rute promatralo ju je oko 10 tisuca ljudi.

Povorku su pratile i stotine clanova tradicionalnih postrojbi u povijesnim uniformama, medu kojima i predstavnici karlovacke hrvatske povijesne postrojbe Karlovackih husara. Otto von Habsburg bio je i prvi pocasni gradanin grada Karlovca (1994.) u neovisnoj Republici Hrvatskoj.

U skladu s habsburškom tradicijom, urna sa srcem Otta von Habsburga u nedjelju ce biti položena u benediktinskoj opatiji Pannonhalmi u Madarskoj. Na toj se ceremoniji ocekuje i madarski državni vrh predvoden predsjednikom Palom Schmittom, javlja agencija MTI.

Otto von Habsburg preminuo je 4. srpnja u svojoj dugogodišnjoj rezidenciji u Bavarskoj. Kao sin posljednjeg austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Karla, roden 1912., Otto von Habsburg trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-ugarske 1919. godine bio prisiljen otici u egzil. Prava na prijestolje formalno se odrekao 1961. godine, a domovinu je prvi put posjetio 1966. nakon dopuštenja austrijske vlade.

Posljednih godina živio je u gradicu Poeckingu na Starnberškom jezeru blizu Muenchena. Godinama je bio pocasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršcansko-socijalne unije u Europskom parlamentu.

Otto von Habsburg, poliglot koji je govorio i hrvatski jezik, bio je hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je cesto posjecivao i redovito isticao njezinu pripadnost Europi. Svesrdno je pomagao Hrvatsku tijekom Domovinskog rata i vjerovao je u njezino gospodarsko cudo po uzoru na poratnu Njemacku.


Podijeli: Facebook Twiter