VIDEO: Tempirana bomba u utrobi "zlatnog brda"

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Veliki trgovacki centar Montedoro koji primjecujete na desnoj strani prilikom vožnje preko bivšeg granicnog prijelaza u Škofijama, na putu prema Trstu, simbol je nove situacije na nekadašnjoj talijansko-jugoslavenskoj granici iz doba jugo-granicara i jugo-carinika. Novi trgovacki, merkantilisticki duh koji je prožeo granicu vidljiv je i sa slovenske strane, gdje Slovenci trguju jeftinijim cigaretama i jeftinijim gorivom te imaju bogatu ponudu kockarnica za talijanske imucne umirovljenike.

Granica s komunizmom

Znaci granice još su vidljivi, kucice granicne policije i carinika nisu uklonjene, i dalje stoje i cini ti se kao da porucuju: "Pravila Schengena, odnosno slobodnog protoka putnika iz jedne u drugu državu svakog trena mogu se ukinuti ili obustaviti". S obzirom na previranja unutar Europske unije, sve je danas moguce. Valja podsjetiti da su vec 2008. godine lideri Sjeverne lige, stranke Umberta Bossija, tražili povratak granicnog režima ne bi li zaustavili val Rumunja i Bugara koji su ulazili u EU nakon prikljucenja tih dviju država Uniji.



Situacija je labilna, no za brdo Montedoro, nekoliko stotina metara od istoimenog trgovackog centra, vezuje se druga prica, koja seže u doba oštrih granicnih sukoba izmedu Italije i Jugoslavije, u vrijeme hladnog rata. Tada je situacija na granici bila napeta, pucalo se, i granicne komisije i s jedne i s druge strane nemilosrdno su sjekle polja, kuce, imanja i dvorišta žitelja granicnom crtom, koja je potom postala zid.

Prijatelj Roberto Giurastante, koji vodi izuzetno aktivnu medunarodnu udrugu za zaštitu okoliša Greenaction Transnational, pokazuje mi kartu brda koje s južne strane gleda na granicu, a sa sjeverne na dolinu u kojoj su smješteni veliki naftni spremnici tvrtke Siot, koja tim energentom putem naftovoda opskrbljuje Bavarsku, Cešku i zemlje srednje Europe.

U tome brdu talijanska je vojska 1941. godine pocela podzemne iskope ne bi li u njegovoj nutrini smjestila velike spremnike goriva potrebnog za ratne operacije. Nakon svršetka Drugog svjetskog rata i pocetka hladnog rata radovi u utrobi brda su nastavljeni, jer je Trst postao granicno mjesto neposrednog dodira s komunistickom zbiljom na istoku europskog kontinenta.



Koncentracija talijanske vojske u Trstu, koja je potom uklopljena u obrambeni sistem NATO saveza, nije se smanjila ni nakon raskida Tita sa Staljinom. Dakle, tijekom pedesetih godina prošlog stoljeca nastavljeno je s iskopavanjem utrobe brda. Danas je cijeli vrh brda Montedoro i dalje u vlasništvu i pod upravljanjem talijanske vojske, ali zbog izmijenjenih prilika same vojske više nema.

Milijuni litara nafte

Podaci koje mi Giurastante nudi o cijelom podzemnom sustavu koji je izgraden stotinjak metara zracne linije od bivše granice s Jugoslavijom u Škofijama nevjerojatni su, zaprepašcujuci i daju nam jasan uvid u znacaj te granice u vrijeme hladnog rata. Naime, Talijani su u utrobi brda izgradili sustav galerija dug nekoliko kilometara, s nevjerojatnim slijedom vojnih objekata.

Najvažnije je da je cijeli sustav trebao štititi dvadesetak ogromnih podzemnih spremnika u kojima je za vrijeme hladnog rata bilo pohranjeno oko 30 milijuna litara goriva za potrebe vojske. Po Giurastanteovim procjenama, sustav podzemnih galerija proteže se do same tršcanske obale pa je dio goriva služio i za opskrbu ratnih brodova.



"U Opcini na tršcanskom krasu bila je smještena motorizirana oklopna brigada 'Vittorio Veneto', oko cijelog Trsta i u samom središtu grada vrvjelo je od vojarni. Trst je bio strateški vrlo znacajan za NATO-ov vojno-obrambeni sustav pa su spremnici u Montedoru služili za opskrbu cijele vojne mašinerije, vjerojatno i u slucaju vojnog prodora preko granice u Jugoslaviju", veli mi Giurastante.

No, njega konkretno ne zanima povijest te podzemne utvrde, vec buducnost ovog sustava koji je vojska napustila nakon pada Berlinskog zida, a da se nije potrudila sanirati to podrucje.

Giurastante veli da iz utrobe zemlje dan-danas izlazi nesnošljivi miris nafte i dodaje da je to prakticki ekološka bomba, opasni zagadivac. "Zaprepašcuje da preko tih vojnih podzemnih utvrda i spremnika prolaze cijevi vodovoda kojim se opskrbljuje cijela opcina Muggia na obali.

Opasno je i mi smo kao ekološka udruga to prijavili", kaže Roberto Giurastante. Dao nam je ekskluzivne fotografije vrha brda, a koje govore o jednom vremenu i ratnom ludilu koje je odredivalo naš svakidašnji život cak i kad smo bezbrižno (tako nam se cinilo) i strpljivo cekali u redu ne bismo li došli do tršcanskih trgovina i Ponterossa.


Podijeli: Facebook Twiter