ICTY je u petak odredio troclano raspravno vijece koje ce voditi predmet Ratka Mladica, ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba optuženog za genocid, zlocine protiv covjecnosti i ratne zlocine u BiH, uhicenog u cetvrtak u Srbiji nakon 15 godina skrivanja.
U raspravno vijece imenovani su njemacki sudac Christoph Flugge kao predsjedavajuci, nizozemski sudac Alphons Orie i južnoafricki sudac Bakone Justice Moloto. Flugge, koji je sudac ICTY-a od 2008., u rujnu 2009. uklonjen je iz raspravnog vijeca sa sudenja ratnom celniku bosanskih Srba Radovanu Karadžicu, nakon kontroveze koju je izazvao njegov intervju tjedniku "Der Spiegel" u kojem je ustvrdio kako je "termin genocid nepotreben za bi se definirali zlocini" u Srebrenici, vec je dovoljno rabiti termin "masovno ubojstvo".
Odluku o imenovanju raspravnog vijeca za Mladica donio je sudac Mehmet Guney kao najstariji sudac i vršitelj dužnosti predsjednika ICTY-a, jer su predsjednik suda Patrick Robinson i potpredsjednik O-Gon Kwon odsutni iz Den Haaga.
U BEOGRADU ODOBRENO IZRUCENJE
Istražni sudac Odsjeka za ratne zlocine Specijalnog suda u Beogradu donio je odluku u kojoj zakljucuje da su ispunjene pretpostavke za izrucenje Ratka Mladica Haaškom sudu, izjavila je glasnogovornica Suda Maja Kovacevic, a prenose srpski mediji.
Pretpostavke za izrucenje su ispunjene buduci da je sud utvrdio Mladicev identitet i da je protiv njega potvrdena optužnica u skladu sa Statutom Haaškog tribunala, da se on tereti za djelo koje je kažnjivo i po domacem zakonu, kao i da se radi o kaznenom djelu iz nadležnosti Haaškog tribunala.
Mladic i njegov branitelj imaju pravo uložiti žalbu na ovu odluku kaznenom izvanraspravnom vijecu tog suda u roku od tri dana nakon što odluku dobiju u pisanoj formi. U meduvremenu ce najtraženiji haaški optuženik biti zadržan u pritvorskoj jedinici Okružnog zatvora, koja se nalazi u zgradi Specijalnog suda.
Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz rekao je u cetvrtak da postoji mogucnost da optužnica protiv Ratka Mladica bude proširena.
"Moj ured je prije nekoliko mjeseci urucio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada cekamo završetak istrage u Beogradu, a kada Mladic bude u Haagu svakako cemo razmotriti mogucnost proširenja optužnice", izjavio je Brammertz na pitanje novinara razmatra li ICTY mogucnost proširenja optužnice protiv Mladica i na ratne zlocine pocinjene u Hrvatskoj, gdje je bio zapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu.
"Informacija o uhicenju Mladica je jako bitna prije svega za žrtve. Uhicenje je, doduše, došlo jako kasno, ali bitno je za sud da je uhicen jedan od dvojice najbitnijih ratnih zlocinaca, ostao je još samo Hadžic", izjavio je novinarima Brammertz.
On je izrazio nadu da ce Mladic biti što žurnije deportiran u Haag da bi sudenje moglo poceti cim prije. "Prije dva tjedna poslao sam negativno izvješce o suradnji Srbije s ICTY-jem. Rekao sam da Srbija može i mora napraviti više, ali danas priznajem da je obavljen bitan posao, iako kasno. Mladic je napokon uhicen te ocekujem da pravda u konacnici bude zadovoljena", rekao je haaški tužitelj.
MLADIC UHICEN U LAZAREVU KRAJ ZRENJANINA
Podsjetimo, srbijanski predsjednik Boris Tadic u cetvrtak je na izvanrednoj presici potvrdio informaciju da su srbijanska obavještajna služba i služba za
otkrivanje ratnih zlocinaca danas tijekom jutarnjih sati uhitile ratnog
zlocinca Ratka Mladica.
"Želim cestitati svim
pripadnicima ekipe za nacionalnu sigurnost, koja je svaki dan, svaki
sat i svaki minut intenzivno radila na otkrivanju svih optužernih za
ratne zlocine. Na taj je nacin potvrdeno da Republika Srbija u
potpunosti suraduje s Haaškim sudom", rekao je Tadic.Pripadnici specijalnih snaga uhitili su Mladica oko 11 sati u Lazarevu
kraj Zrenjanina u Vojvodini u Ulici Vuka Karadžica 2, u kojoj živi
njegov rodak Branislav Mladic. Haaški bjegunac koristio je lažne
dokumente pod imenom Milorad Komadic, a nakon privodenja provedena je
DNK analiza radi utvrdivanja identiteta.
Neslužbeno se saznaje da
prilikom uhicenja Mladic je bio "kooperativan" i agentima BIA-e odmah
priznao da je to on. Nije pokušao prikriti identitet, bio je svježe
obrijan, sijede kose, vidno je ostario i jedna ruka mu je potpuno
oduzeta. Nije se protivio ni kad su mu stavljali lisicine. U kuci
njegovog rodaka nadena je izvjesna kolicina oružja, koja je odmah
zaplijenjena."Prakticki je bio sam. Nitko od njegovih vojnika
nije bio pored njega. Jedini jataci su mu bili ti rodaci u Lazarevu",
kaže izvor beogradskog Blica.
OPTUŽEN ZA GENOCID, RATNE ZLOCINE I ZLOCINE PROTIV COVJECNOSTI
Nekadašnji vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladic optužen je na Haaškome sudu za ratne zlocine i zlocine protiv covjecnosti, a protiv njega je podignuta i optužnica za genocid. Mladic je, zajedno s bivšim celnikom bosanskohercegovackih Srba Radovanom Karadžicem, koji je uhicen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuca muslimana i zbog 43-mjesecne opsade Sarajeva.
U optužnici se nižu tocke koje ga terete za progon bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz Banja Luke, Bihaca, Bijeljine, Bosanske Gradiške, Bratunca, Brckog, Doboja, Foce, Kljuca, Kotor Varoši, Nevesinja, Prijedora, Sanskog Mosta, Srebrenice, Vogošce i Zvornika. Mladica se tereti i za zlostavljanja zatocenika u logorima širom BiH, višegodišnje teroriziranje stanovnika Sarajeva, uzimanje vojnih promatraca UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zracnih udara NATO-a u svibnju 1995. godine.
Mladic je roden 12. ožujka 1942 u opcini Kalinovik u BiH i školovao se na vojnoj akademiji JNA u Beogradu i karijeru je nastavio u sastavu JNA. U lipnju 1991. postao je zapovjednik 9. korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Kninu u vrijeme sukoba hrvatskih snaga i JNA. Na dužnost nacelnika štaba odnosno zamjenika zapovjednika komande Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu stupio je u svibnju 1992. godine.
Za zapovjednika Glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS) postavljen je 12. svibnja 1992. i tu je dužnost obavljao do kraja 1996. (GI,Hina, B. O. I./NL)