Kuna može pasti deset posto

U najnovijem broju publikacije "Financijska stabilnost", što ju je objavila Hrvatska narodna banka, između ostalog stoji i da su banke u Hrvatskoj na početku krize raspolagale znatnim viškom jamstvenoga kapitala, koji je uz neto prihod iz poslovanja činio dodatni amortizer za nepredviđene troškove ispravaka vrijednosti. No, navodi se, iako sektor u cjelini dobro podnosi šok, broj banaka koji je u prva tri tromjesečja 2009. zabilježio gubitak popeo se na osam.

U HNB-u su tako na temelju makroekonomskog modela kreditnog rizika i pretpostavki o kretanju makroekonomskih varijabli projicirali dinamiku loših plasmana tijekom projekcijskoga horizonta, koji obuhvaća posljednje tromjesečje 2009. i cijelu 2010. godinu.

Ističe se kako se u temeljnom scenariju primjenjuje HNB-ova procjena dinamike gospodarske aktivnosti koja na godišnjoj razini predviđa stopu pada BDP-a od šest posto u 2009. i tek blagi porast od 0,3 posto u 2010., uz pretpostavku o stabilnom tečaju na razini s kraja 2009.

U šok-scenariju tijekom 2010. godine pretpostavljaju se nešto nepovoljnija kretanja, s padom gospodarske aktivnosti od 2 posto i deprecijacijom tečaja kune od 10 posto.

- Projekcija dinamike udjela loših kredita za posljednje tromjesečje 2009. godine upućuje na ubrzavanje njegova rasta pa bi taj omjer na kraju 2009. mogao dosegnuti razinu od 7,7 posto, što je za 57 posto više nego na kraju 2008., navode analitičari HNB-a.

U temeljnom bi se scenariju, ističu, tijekom 2010. godine rast udjela loših kredita mogao značajno usporiti u odnosu na njegovu dinamiku ostvarenu tijekom 2009. zbog zaustavljanja pada ekonomske aktivnosti još u drugom tromjesečju 2009. «Takva dinamika gospodarske aktivnosti s vremenskim pomakom djeluje na udio loših kredita, koji bi do kraja 2010. mogao porasti još za 20 posto i dosegnuti razinu od oko 9 posto.

Istodobno bi se u šok-scenariju mogao očekivati porast udjela loših kredita otprilike za 130 posto tijekom 2010., odnosno na razinu nešto nižu od 17 posto, što ih ukupno povećava za dva i pol puta u odnosu na razinu iz trećeg tromjesečja 2009.», stoji u analizi središnje banke.

No, navodi se, unatoč značajnom smanjenju adekvatnosti kapitala pojedinih banaka cjelokupni bi sektor i u slučaju nastupanja šok-scenarija ostao dovoljno kapitaliziran. Ipak, do kraja 2010. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 10 posto moglo bi imati 14 banaka, koje raspolažu s 12 posto imovine sektora.

Istodobno bi pet banaka, koje raspolažu sa 6 posto imovine banaka, imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 4 posto, stoji u publikaciji. No, dodaje se kako se te procjene temelje na pretpostavci da se banke ne bi dokapitalizirale, što u praksi ipak nije bio slučaj u prošlosti, pa bi se u šok-scenariju moglo očekivati jačanje kapitala i/ili spajanje banaka, zaključuju analitičari HNB-a. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/Novi list)