Antibiotici su snažni lijekovi koji mogu izlijeciti bakterijske infekcije i spasiti život. Vecinu infekcija uzrokuju dvije vrste mikroorganizama: bakterije i virusi. Antibiotici djeluju samo na infekcije uzrokovane bakterijama. Ne djeluju na infekcije uzrokovane virusima, a baš virusi uzrokuju najcešce infekcije zbog kojih se bolesnik obraca lijecniku. To su npr. prehlada, gripa, grlobolja, kašalj.
Buduci da su antibiotici djelotvorni i sigurni lijekovi s malo nuspojava, cesto smo ih uzimali «za svaki slucaj», ne razmišljajuci o pravom uzrocniku infekcije. Ranih, odmah uocljivih, neželjenih posljedica neprimjerene uporabe antibiotika nije bilo ili su bile blage, a o kasnijim se nije puno razmišljalo. Buduci da su to vrlo djelotvorni lijekovi, koji brzo dovode do izljecenja bakterijske infekcije, skloni smo im pripisati i cudotvorna svojstva koja oni nemaju, a to je ublažavanje simptoma virusnih infekcija. «Ako pomogne, dobro, ako ne, nikom ništa.»
Ozbiljna kasnija posljedica neprimjerenog korištenja antibiotika je razvoj otpornosti bakterija. Bakterije se nalaze svuda oko nas i u našem organizmu. Vecina su «dobre» bakterije koje ne samo da ne uzrokuju bolest, nego su nam potrebne za normalno funkcioniranje organizma. Svakom upotrebom antibiotika cak i te «dobre» bakterije postaju otporne na njih. U trenutku kada uzrokuju bolest te su bakterije vec otporne na antibiotike, a bolesti koje one uzrokuju sve je teže lijeciti. Danas vec postoje bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike pa infekcije uzrokovane njima nemamo cime lijeciti.
Donedavno je problem rastuce otpornosti bakterija bio rješavan dolaskom novih djelotvornih antibiotika na tržište pa nismo brinuli o njoj. Medutim, u posljednjih 20-ak godina sve je manje novih antibiotika na tržištu jer su istraživanje i njihova proizvodnja neisplativi farmaceutskoj industriji. Puno je profitabilnije ulagati u istraživanje lijekova koji ce se koristiti kronicno, doživotno.
Nalazimo se u situaciji da moramo sacuvati djelotvornost antibiotika na postojecoj razini, a to možemo jedino njihovom primjerenom i kontroliranom uporabom.
Ako je lijecnik propisao lijek, to ne znaci da on ne utjece na sposobnost upravljanja vozilima. I neki lijekovi koji se mogu dobiti u ljekarnama u rucnoj prodaji mogu imati slican ucinak stoga je važno procitati uputu priloženu uz svaki originalno pakirani lijek jer su tamo navedena upozorenja, ukljucujuci i utjecaj lijeka na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.
Kod ilegalnih tvari koje se uzimaju radi postizanja osjecaja ugode teško je predvidjeti ucinak jer nisu poznati svi sastojci. Medutim, cinjenica da te tvari utjecu na raspoloženje, pa prema tome i središnji živcani sustav, ukazuje na gotovo sigurno štetno djelovanje na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.
Primjeri lijekova koji mogu narušiti sposobnost upravljanja vozilima:
- neki sedativi, lijekovi koji uzrokuju smirenje, uzeti cak 10 sati prije vožnje imaju ucinak poput vožnje u pijanom stanju;
- 10 mg diazepama (Apaurin, Diazepam, Normabel, Valium) može prouzrociti smetnje vece nego koncentracija alkohola u krvi od 0,1mg/mL;
- antihistaminici, lijekovi koji se koriste za lijecenje alergija (npr. difenhidramin - Dimidril), mogu usporiti reagiranje vozaca i narušiti koordinaciju;
- lijekovi koji se koriste za sprecavanje mucnine i povracanja pri vožnji izazivaju pospanost i smanjenje pažnje;
- jaki analgetici poput metadona (Heptanon) ili preparati koji sadrže kodein (Caffetin, Plivadon, Codeini phosphatis) mogu oslabiti pažnju, izazvati smetnje vida te koordinacije pokreta;
- antiepileptici (npr. metilfenobarbiton - Femiton, ili fenobarbiton) mogu narušiti pažnju i koordinaciju i izazivati pospanost;
- lijekovi za lijecenje šecerne bolesti nemaju direktan utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima, ali ako previše snize razinu šecera u krvi, to može znatno utjecati na koncentraciju, pažnju i budnost.
Treba naglasiti da su mladi vozaci (najmanje iskusni) i starije osobe (veca vjerojatnost da vec uzimaju neke lijekove) podložniji utjecaju lijekova na vožnju. Sve osobe ne reagiraju jednako na lijekove, pa tako oni nece imati kod svih niti jednak utjecaj na sposobnost vožnje. Preporucljivo je izbjegavati navedene lijekove i citav dan prije vožnje. Za sve lijekove koji se uzimaju treba pažljivo procitati uputu, a u slucaju nejasnoca obratiti se lijecniku ili ljekarniku.