Brojna je publika ovacijama nagradila u ponedjeljak navečer u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula sve glazbenike koji su izveli "Devetu simfoniju" Ludwiga van Beethovena.
Pod dirigentskom palicom Tibora Boganyia orkestar i zbor Opere HNK-a Ivana pl. Zajca te zbor Muzičke akademije u Puli izveli su ovo čuveno djelo. Sopranistica je bila Kristina Kolar, mezzosopranistica Ivana Srbljan, bas Giorgio Surian, tenor Marko Fortunato, a zborovođe Nicoletta Olivieri, Domeniko Briški i Sofija Cingula. Svi protagonisti zaslužuju sve pohvale za izvrstan nastup, uigranost, uvježbanost te energičan, vrlo snažan pristup izvedbi djela.
Izniman nastup
Kazalište je bilo puno, a budući da pulska publika nije učestalo u prilici čuti takvu izvedbu, ovaj nastup nikoga nije ostavio ravnodušnim, te ovacije nisu izostale.
"Simfonija br. 9 u d-molu", posljednja je Beethovenova simfonija, koju je stvarao skoro deset godina. Već na praizvedbi 1824. godine, koju je i sam skladatelj dirigirao, publika je oduševljeno prihvatila ovo veličanstveno djelo. Da bi što snažnije opisao radost pobjede, Beethoven je prvi puta u simfoniju uveo ljudski glas. U završnom, IV. stavku simfonije, solisti i zbor pjevaju "Odu radosti", za koju je riječi napisao veliki njemački književnik Friedrich Schiller. U ovu je simfoniju utkana temeljna misao Beethovenova revolucionarna duha, sloboda i jednakost.
"Oda radosti" je danas službena himna Europske unije.
Kroz godine vladala su posve drukčija mišljenja o ovoj simfoniji. Giuseppe Verdi je za IV. stavak simfonije rekao da je "loše sastavljen", kritičar Louis Spohr "Da Beethoven uopće nema ukusa o dobrom djelu", a čuveni dirigent Herbert von Karajan "da nitko nije skladao bolju simfoniju".
Simfonija je izraz koji potječe iz starogrčkog "zajedno" i "zvuk". Od početka 17. stoljeća označava instrumentalna glazbena djela koja su se stilski tijekom niza stoljeća mijenjala po stilu i sastavu orkestra koje ju izvode. Obično se sastoji od četiri stavka.
Simfonijska glazba spada kao najrasprostranjenije područje glazbenog stvaralaštva u oblik umjetničkog izražavanja. Svoj klasičan oblik dobila je od Haydna te Mozarta. U baroku je simfonija izvorno bila djelo za orkestar.
Beethovena se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, i bio je ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su generacije skladatelja i glazbenika. Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj, Beethoven je također bio slavljeni pijanist.
"Oda radosti"
"Oda radosti" je oda koju je njemački pjesnik Friedrich Schiller napisao 1785. slaveći ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je uvrstio u završni stavak svoje "Devete simfonije", te je tako postala naročito poznata.
Beethovenova glazba je 1972. i 1985. prihvaćena prvo za himnu Vijeća Europe, a potom za europsku himnu. Ipak, tekst "Ode" (koji se pjevan pojavljuje i u simfoniji) nema službeni status u himni zbog brojnosti europskih jezika. Unatoč tomu, često se pjeva pri izvođenjima himne. (Vanesa BEGIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
i snažna izvedba čuvenog djelaU ISTARSKOM NARODNOM KAZALIŠTU - GRADSKOM KAZALIŠTU PULA IZVEDENA JE "DEVETA SIMFONIJA" LUDWIGA VAN BEETHOVENA Energična i snažna izvedba čuvenog djela Pod dirigentskom palicom Tibora Boganyia orkestar i zbor Opere HNK-a Ivana pl. Zajca te zbor Muzičke akademije u Puli izveli su ovo poznato djelo PULA Brojna je publika ovacijama nagradila u ponedjeljak navečer u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula sve glazbenike koji su izveli "Devetu simfoniju" Ludwiga van Beethovena. Pod dirigentskom palicom Tibora Boganyia orkestar i zbor Opere HNK-a Ivana pl. Zajca te zbor Muzičke akademije u Puli izveli su ovo čuveno djelo. Sopranistica je bila Kristina Kolar, mezzosopranistica Ivana Srbljan, bas Giorgio Surian, tenor Marko Fortunato, a zborovođe Nicoletta Olivieri, Domeniko Briški i Sofija Cingula. Svi protagonisti zaslužuju sve pohvale za izvrstan nastup, uigranost, uvježbanost te energičan, vrlo snažan pristup izvedbi djela. Izniman nastup Kazalište je bilo puno, a budući da pulska publika nije učestalo u prilici čuti takvu izvedbu, ovaj nastup nikoga nije ostavio ravnodušnim, te ovacije nisu izostale. "Simfonija br. 9 u d-molu", posljednja je Beethovenova simfonija, koju je stvarao skoro deset godina. Već na praizvedbi 1824. godine, koju je i sam skladatelj dirigirao, publika je oduševljeno prihvatila ovo veličanstveno djelo. Da bi što snažnije opisao radost pobjede, Beethoven je prvi puta u simfoniju uveo ljudski glas. U završnom, IV. stavku simfonije, solisti i zbor pjevaju "Odu radosti", za koju je riječi napisao veliki njemački književnik Friedrich Schiller. U ovu je simfoniju utkana temeljna misao Beethovenova revolucionarna duha, sloboda i jednakost. "Oda radosti" je danas službena himna Europske unije. Kroz godine vladala su posve drukčija mišljenja o ovoj simfoniji. Giuseppe Verdi je za IV. stavak simfonije rekao da je "loše sastavljen", kritičar Louis Spohr "Da Beethoven uopće nema ukusa o dobrom djelu", a čuveni dirigent Herbert von Karajan "da nitko nije skladao bolju simfoniju". Simfonija je izraz koji potječe iz starogrčkog "zajedno" i "zvuk". Od početka 17. stoljeća označava instrumentalna glazbena djela koja su se stilski tijekom niza stoljeća mijenjala po stilu i sastavu orkestra koje ju izvode. Obično se sastoji od četiri stavka. Simfonijska glazba spada kao najrasprostranjenije područje glazbenog stvaralaštva u oblik umjetničkog izražavanja. Svoj klasičan oblik dobila je od Haydna te Mozarta. U baroku je simfonija izvorno bila djelo za orkestar. Beethovena se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, i bio je ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su generacije skladatelja i glazbenika. Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj, Beethoven je također bio slavljeni pijanist. "Oda radosti" je oda koju je njemački pjesnik Friedrich Schiller napisao 1785. slaveći ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je uvrstio u završni stavak svoje "Devete simfonije", te je tako postala naročito poznata. Beethovenova glazba je 1972. i 1985. prihvaćena prvo za himnu Vijeća Europe, a potom za europsku himnu. Ipak, tekst "Ode" (koji se pjevan pojavljuje i u simfoniji) nema službeni status u himni zbog brojnosti europskih jezika. Unatoč tomu, često se pjeva pri izvođenjima himne. V. BEGIĆ - GO03374714.jpg Dojmljiva, u Puli rijetko viđena tako kvalitetna izvedba D. ŠTIFANIĆ - GO03374715.jpg Nadahnuti solisti D. ŠTIFANIĆ - GO03374719.jpg D. ŠTIFANIĆ