Glas Istre
Ponedjeljak
20.02.2017.
Pula
Vrijeme po gradovima u Istri
20.02

Emanuel Grubić: Rekordan urod i harmonična ulja

Na kraju prošlogodišnje kampanje prerade maslina Emanuel Grubić, jedan od najpoznatijih istarskih maslinara i vlasnik obiteljske uljare u Balama kaže da je 2016. bila jedna od najboljih godina za proizvodnju maslinovih ulja. Po njemu nadmašila je dosad rekordnu 2010., nakon koje se zbog stalnih suša uslijedio lagani pad. Najgora je bila 2014., kada je bilo previše kiše, što je negativno utjecalo na urod i kvalitetu ulja.

- Uz rekordan urod prošla će godina biti zapamćena i po harmoničnim uljima bogata mirisa bez izražene gorčine. To je posljedica rujanskih i listopadnih kiša, koje su ublažile okus i aromu proizvedenih ulja. Uz to prošle godine na području Rovinjštine nije bilo većih napada štetnika, što je također pridonijelo kvaliteti plodova, potom i proizvedenog ulja. Posebno sam primijetio porast kvalitete maslina koje su došle na preradu s područje grada Rovinja. Iz razgovora sa maslinarima došao sam do zaključka da je u tome veliku ulogu imala Ivana Dminić Rojnić, koja je davala pravovremene savjete preko udruge Agrorovinj. Savjeti koji stižu članovima udruge preko mobitela najbolji su način da se u optimalno vrijeme poduzmu prave uzgojne agro mjere, kaže Emanuel Grubić.

Vallea od buže ženske

Prošla je godina značajna i za samog Grubića. On je paletu svojih proizvoda osvježio novim dizajnom. Najvažnije je ipak što je ove godine proizveo svoje prvo ulje sa zaštitom izvornosti. Dobiveno je od 200 starih stabala sorte buža ženska, zbog čega je ovo monosortno ulje dobilo ime vallea. Prodaje ih u dizajniranim bocama od bezbojnog stakla, kroz koji se može razaznati boja i tekstura ulja. Novo, količinski limitirano ekstra djevičansko maslinovo ulje će zacijelo proširiti kolekciju priznanja koje je Emanuel Grubić dobio na brojnim izložbama. Valja podsjetiti da njegova ulja više godinama nalaze mjesto u svjetskom vodiču ekstra djevičanskog maslinovog ulja "Flos Olei", ušlo je u svjetsko gastro-enološku-oilsku bibliju "Slow Food" i u Michelinov vodič za maslinova ulja.

Područje Bala je vjekovima bilo intenzivno maslinarsko područje. To zorno prikazuju brojni maslinici čija su stabla starija od stoljeća. Genskim istraživanjem u Zavodu za voćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta pokazalo je da su masline u jednom masliniku na području Maruge, koje jedva mogu obujmiti dva čovjeka, stare sedam stoljeća. Najstariji Baljani pričaju da se od Bala do mora moglo od hlada do hlada maslina. Intenzivan razvoj maslinarstva prekinut je nakon egzodusa po Drugom svjetskom ratu, kada je Bale napustio razmjerno najveći broj žitelja.

Autohtoni sortiment maslina

- Tradicionalno, na području Bala se stoljećima uzgajala maslina i vinova loza. Na idealnom području, zaklonjenom hladnim strujanjem, koje se blago spušta prema moru, danas je maslina glavna kultura, a vjerojatno smo jedino područje na kojem se gotovo u potpunosti uzgaja autohtoni sortiment maslina buže i rošinjole. Pokušaji uzgoja introduciranih talijanskih sorti su završili smrzavanjem stabala, pa su se Baljani brzo vratili buži i rošinjoli, koje su, najpogodnije za ovdašnju klimu, opstale stoljećima. kaže Grubić.

Uz dugovječnost, za koje je ključno podneblje, autohtone sorte dobro podnose sušu. Grubić kaže da na području Bala nema uvjeta za zalijevanje maslinika. Nisu pronađeni bogatiji tokovi podzemnih voda, a i rijetki siromašni su u velikim dubinama, neisplativi za eksploataciju. Zbog toga je važna obrada zemlje oranjem ili tanjuranjem, čime se onemogućuje pojava pukotina i isušivanje zemlje.

Rano je za obrezivanje

Rodnost se pospješuje gnojidbom stajskim gnojem i prozračnosti krošnji oblikovanih pravodobnim obrezivanjem. Zahvaljujući lijepom vremenu brojni maslinari na Rovinjštini već obrezuju maline. Grubić ne preporučuje rano obrezivanje jer je maslina sada u fazi mirovanja i diferenciranja pupova koji će krenuti u proljeće. Uz činjenicu da je maslina u zimskom razdoblju osjetljiva na rezanje, Grubić kaže da se ovako ranim obrezivanjem samo potiče rast zelene mase, a ne cvjetnih pupova. Po njemu, ako je blaga zima sa rezidbom se može krenuti krajem veljače, a u suprotnom u ožujku.

Emanuel Grubić je prva iskustva stjecao pomažući ocu u obiteljskim maslinicima. Nadograđivao se radeći u Agroproduktu. Nakon što je obitelj otvorila uljaru 2008. registrirao je vlastiti obrt. Na području Valade obitelj obrađuje 1700 maslina, od kojih je 900 starih, a neke imaju i više od 300 godina. Sortiment je isključivo autohtoni, najviše je buže, potom buže ženske i rošinjole.

- Nije slučajno da istarski maslinari najviše nagrada dobivaju za ekstra djevičanska ulja proizvedenih od autohtonih sorti, koje istina daju nešto manje uroda, ali je kvaliteta neupitna. Mislim da na tome trebamo nastaviti svoju u svijetu već poznatu maslinarsku priču. Istra je jedinstvena upravo po tome, po svom geografskom položaju i ekstra djevičanskom ulju proizvedenom iz maslina koje su se održale stoljećima na rubnom području za uzgoj. Zbog toga zajednički moramo štititi i promovirati ulje proizvedeno iz autohtonih sorti kao dodatnu vrijednost iz istarskih maslinika, zaključuje Grubić.

Najbolje ručno branje

Uz pravilnu obradu i gnojidbu tla, rezidbu i zaštitu Emanuel Grubić kaže da je za dobivanje kvalitetnog ulja najvažnija pravodobna berba i prerada. Na pitanje kako prepoznati pravo vrijeme za berbu kaže da iskusnim maslinarima ne trebaju savjeti. Početnici trebaju po pojedinoj sorti pratiti boju kožice i sočnost ploda, što se može provjeriti rezanjem ili laganim odvajanjem od koštice. Primjerice, kod lecina, koji prvi dozrijeva, plod najviše pocrni. Rošinjola i buža se pak beru kada su šarena.

Prilikom berbe maslinari se ravnaju i po osobnim preferencijama. Oni koji vole pikantna ulja beru kada se plodovi tek počnu šareniti. Blaže i skladnija ulja se dobivanju kasnijom berbom. Ako se ne može odmah, preradu bi trebalo obaviti u naredna 24 sata, s time da se masline čuvaju na prozračnim mjestima u šupljikavim kašetama.

Grubić kaže da su istarski maslinari dobro usvojili ova znanja, pa na preradu dolaze zdravi plodovi, što je preduvjet za dobivanje kvalitetnog ulja. On sam preferira ručno branje, kod kojeg se najbolje štiti plod od udaraca. Kaže da će se u njegovim maslinicima ručno brati sve dok god bude mogao osigurati dovoljno radnih ruku.

Uljara iz davne 1927.

Zanimljiva je povijest uljare obitelji Grubić, simbola baljanske tradicije u maslinarstvu. Izgradila ju je davne 1927. godina obitelj Cergna uz sjeverni ulaz u Bale. Bilo je to vrijeme procvata maslinarstva u ovom kraju. Na žalost, uspon je zaustavljen nakon masovnog iseljavanja stanovništva po Drugom svjetskom ratu. Nakon rata je nacionalizirana, a do 1960. radila je pod upravom mjesne poljoprivredne zadruge.

Oronulu zgradu i zapuštene strojeve obitelj Grubić je kupila od Općine Bale 2004. godine. Uz obnovu zgrade novi vlasnici su uz stručnu pomoć restaurirali pogon stare uljare, proizveden u tvornici Figli Pagnoni u Monzi, pretvorivši ga u muzejsku zbirku i prostor za degustaciju, koju posjećuju turisti. Tako se u uljari mogu vidjeti stari kameni mlin, hidraulične pumpe, preše te sporte, starinske filtere za ulje.

- U nekadašnji skladišni i manipulativni prostor obitelj je 2008. smjestila novi pogon sa suvremenom tehnologijom prerade masline na hladno i bez dodatka vode, koji jamči vrhunsku kvalitetu proizvedenog maslinovog ulja. Pogon koji može preraditi tisuću kilograma maslina na sat proizveden je prema zahtjevima naručitelja u tvornici Pieralisi u Anconi. (Aldo POKRAJAC)



Novosti
PulaIstra
CrnaKronika
Sport
Kultura
Mozaik