Glas Istre
Ponedjeljak
27.03.2017.
Pula
Vrijeme po gradovima u Istri
27.03

Ćić i Ćićka, maškare u belo, štracari i tri šporki u maškaranoj povorci

Ispred nekadašnjeg Albergo alla Fontana na glavnom donjogradskom trgu u Buzetu, tridesetih godina prošlog stoljeća, baš kao i danas tijekom Buzetskog karnevala, prolazila su alegorijska kola. Maškarani Buzećani, kapetan i njegova posada broda "Filomena" koji su na kotačima "plovili" gradskom ulicom, praćeni glazbarima i razdraganim mnoštvom, snimljeni su 1932. godine, a fotografija iz privatne zbirke u digitalnom se obliku čuva u fundusu buzetskog Zavičajnog muzeja.

Da su maškare i tada na svoj poseban način komentirale društvena događanja, svjedoči slika iz 1936. kada je bio aktualan posljednji etiopski car Haile Selasije. U buzetskim maškarama i dan danas je sve moguće; da brodovi i naftne platforme plove po Fontani, da se otvori Europska banka za obnovu i razvoj i Remetinec, i da Ivo u godini predsjedničkih izbora šeće ruku pod ruku s Kolindom netom nakon vjenčanja i dobacuje kako su svatovi simbolika, jer je u pozadini koalicija za Hrvatsku. U svemu tome dublje logike ne mora niti biti, jer upravo je to i cilj maškara. Spojiti nespojivo, dobro se zabaviti i nasmijati sve oko sebe.

Hrvatska pokladna tradicija vrlo je bogata, a neki od tih običaja zaštićeni su kao nematerijalno kulturno dobro, primjerice zvončari Kastavštine uvršteni su na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Zasigurno bi se na tom popisu ravnopravno mogao naći i pokoji pusni običaj sa sjevera Istre. Svi se oni mogu vidjeti na jednom mjestu na pusnu nedjelju na Fontani u velikom maškaranom mimohodu Buzetskog karnevala u kojem sudjeluje osam velikih skupina; Račičanske maškare iz Krušvari, Ročke maškare, Marčaneške maškare, Sovinjske maškare, Svetivanjske maškare, maškare Jedinstvo, Maškare sv. Martin iz Borari i Skrobarske maškare, ukupno gotovo tisuću maškara, ili svaki šesti stanovnik buzetskog područja. Spomenimo i da Jedinstvo ove godine slavi 35 godišnjicu postojanja a okuplja 200-tinjak mještana iz 20-ak naselja, sela i zaseoka od Mosta do Prodani i Svetog Donata.

Najvećim maškaranim mimohodom sjeverne Istre, mladi i stari, rame uz rame, na pusnu nedeju nastavljaju stoljetnu tradiciju svojih predaka. Prilika je to za uživanje u tradiciji korizme, Ćića i Ćićke, maškara u belo, zvončarima, grdim pustima ili štracarima, vrpčastim stvorenjima koja na glavama imaju maske od lisičjeg ili zečjeg krzna. Tradiciju zastupaju i Tri šporki "ki se kličeju zatu kis o kuj prvi u mačkarah pasali skroz saka gnojnica, gomila ili lokva". Nakon tradicijskih maski slijede maštovita alegorijska kola i raskošne maske izrađene u kućnim radionicama, a suvremene maškare nerijetko su parodija na aktualne teme.

Pusni običaji Buzeštine omiljena su tema etnoloških, folklorističkih i antropoloških istraživanja. Proučavao ih je i mr. Ivan Lozica iz Instituta za folkloristiku i etnografiju u Zagrebu. Upravo na Buzeštini imaju posebnu privlačnost zbog raznolikosti i specifičnosti običaja koji se susreću u pojedinim krajevima. Tradicija maškara u Sv. Ivanu, razlikuje se, naime, od one u Sv. Martinu, Sovinjaku, Vrhu, Štrpedu, Roču...

Maškare su bile i ostale središnji događaj u godini, a vrijeme karnevala danas rado nazivaju i petim godišnjim dobom. Pripremaju se mjesecima, a počinju podjelom zaduženja, odmah nakon novogodišnjeg slavlja. Pusni običaji od pamtivijeka se prenose s generacije na generaciju u gotovo svim naseljima buzetskog područja, a maškarane grupe povremeno su znale prolaziti i Fontanom. Tradiciju maškaranih mimohoda na Fontani prije 23 godine obnovila je Turistička zajednica, koja pod pokroviteljstvom Grada Buzeta na ovom segmentu pučkih običaja temelji i dio turističke ponude.

- Najvažnije od svega jest očuvati tradiciju maškaranja na Buzeštini, a upravo organiziranjem nedjeljnog mimohoda to želimo i nastaviti, na neki način obvezati grupe da nastave s pusnim svečanostima. Maškarane grupe na pusnu nedjelju obilaze i okolna sela, a dolaskom na Fontanu pružaju jedinstvenu priliku svim posjetiteljima da na jednom mjestu vide maske čija izrada traje mjesecima. Na pusni utorak maškare obilaze svoja sela, sela unutar mjesnog odbora, no i to ovisi od grupe do grupe. Vrijeme maškara prilika je da ljudi "izađu" iz svojih uobičajenih "uloga", da zaborave na sve brige, da se vesele. Upravo su maškare uvertira u proljeće, one su te koje nas iz hladne zime pjesmom i plesom uvode u toplije dane, a spaljivanjem pusta na neki način želimo sve što je bilo loše ostaviti u zimi, te se okrenuti novom godišnjem dobu, ističe Mila Nežić iz buzetskog TZ-a.

Veliki maškarani mimohod na Fontani i ove će se godine održati 26. veljače, najavila je Nežić, a uz grupe s buzetskog područja očekuju se i gosti iz Koromačna, Novigrada i, već tradicionalno, Buja.

- Posebnost grupa je ta što se osim tradicionalnim maskama poput Ćića i Ćićke, maškara u belo, pusta, korizme, pobirača jaja i ostalih, predstavljaju i maskama kojim aktualiziraju suvremene teme ili pak likovima iz bajki, drugih zemalja i kultura, a za sam mimohod pripreme i poseban program, pa to izgleda poput kazališne predstave s mnogo činova, rekla je Nežić.

Prema narodnom vjerovanju, maškare od pamtivijeka tjeraju zimu, a s njom i sve zle sile da bi s proljećem počeo novi životni, prirodni ciklus. Na Pepelnicu će odigrati svetivanjsku igru na ruh i zapaliti pusta krivca za sva zla, a time počinje razdoblje korizme, pokore i pokajanja za učinjene grijehe.

Buzetska storija maskerata

Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" i Zavičajni muzej Buzet prije desetak godina u obilježavanje tradicionalnog karnevala uključili su se izložbom originalnih maski i kostima iz privatnih kolekcija pod nazivom "Buzetska storija maskerata".

Seriju predstavljanja autohtone tradicije počeli su maškarama i pusnim običajima Sovinjštine, s područja koje obuhvaća desetak sela i naselja u okolici Butonige, a nastavili maškarama Svetog Ivana.

Buzet u Hrvatskoj udruzi karnevalista

Buzet je na zahtjev Turističke zajednice krajem svibnja 2007. postao član velike obitelji Hrvatske udruge karnevalista, saveza koji obuhvaća pedesetak hrvatskih karnevalskih gradova, čime su otvorene otvara nove mogućnosti razmjene iskustava i uspostavljanja suradnje s gradovima koji također njeguju pusne običaje. Iskazana je tada želja da se Buzet s vremenom uključi i u Europsko udruženje karnevalskih gradova.

Na Pepelnicu bakalar i broskva s krumpirom

U domaćinstvima na sjeveru Istre, maškare su nekoć dočekivali fritulama i kroštulama. Uz domaće vino, ponegdje bi ih počastili pečenim kobasicama i kupusom ili im poklonili jaja.

Na pusnu nedjelju ili pusni utorak običaj je bio jesti kobasice i kupus ili sarmu. Na Pepelnicu se pripremala riba, bakalar i broskva s krumpirom i to na ulju, nikako ne na svinjskoj masti.

Maškarane ludorije, pa tako i gastronomska pretjerivanja završavaju na čistu srijedu ili Pepelnicu kao prvi korizmeni dan. Uz maškare se na buzetskom području vezuje i poseban tradicijski običaj. Mlada nevjesta maškarama je morala dati kolač, okruglo u pletenicu ispleteno slatko tijesto, pripremljeno kao za pince. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)



Novosti
PulaIstra
CrnaKronika
Sport
Kultura
Mozaik