Glas Istre
Utorak
24.01.2017.
Pula
Vrijeme po gradovima u Istri
24.01

Biodinamika je poljoprivreda budućnosti

Kažu da biodinamička poljoprivreda ima sve više pobornika u Hrvatskoj, a na sjeveru Istre primjenjuje je Lucian Flego iz Malog Mluna. Kada se prije četrdesetak godina počeo baviti biološko-dinamičkom poljoprivredom kao načinom poljoprivrede temeljenim na idejama Rudolfa Steinera, svojim je sumještanima u najmanju ruku bio neobičan, da ne kažemo čudan. U međuvremenu su se navikli, a Flego je ponosan što bi njegovo gospodarstvo koji se prostire na svega oko 7.000 četvornih metara površine bez problema moglo prehraniti šesteročlanu obitelj jer biodinamičko poljoprivredno gospodarstvo trebalo bi upravo tako funkcionirati kao zaseban samodostatan sustav.

Za vlastite potrebe

U skladu s životnim opredjeljenjem u čijem je središtu priroda i njene zakonitosti, Flego se poljoprivrednom proizvodnjom bavi za vlastite potrebe. Bez umjetnih gnojiva i pesticida, proizvodi biološki zdravu hranu, a posadio je i starinske sorte grožđa, crni i bijeli muškat i voćke koje uspijevaju u ovom dijelu Istre. Proizvodi vino, maslinovo ulje, sadi ljekovito bilje; melisu, koprivu, borač, kadulju, lavandu. Ima vlastite pčele, proizvodi med.

- Biodinamiku primjenjujem od osamdesetih godina prošlog stoljeća, reći će vitalni 68-godišnjak i na pitanja zašto se odlučio upravo na takav način pristupa poljoprivredi, nasmijati se i odgovoriti da je to stoga što mu nije trebalo puno hrane, a ujedno je htio sačuvati prirodni okoliš.

- Dosta sam pratio literaturu u to vrijeme iz Slovenije i želja za zdravim načinom života i prehranom potaknula me da se iskušam u biodinamici. Mislim da je to poljoprivreda budućnosti prvenstveno stoga što se ne koriste umjetna gnojiva, niti pesticidi, a osim toga koriste se stare, autohtone sorte koje su otpornije i prilagođene podneblju, reći će Flego i dodati da sve spoznaje crpi iz literature te da nije išao na posebne edukacije, ali je obišao slična gospodarstva koja se poljoprivredom bave na biodinamički način.

Flego se pridržava mjesečevog sjetvenog kalendara, prati mjesečeve mijene. Biodinamičari u kalendaru biljke dijele na četiri grupe - biljke korijena, lista, ploda i cvijeta. Koristi Sjetveni priručnik za 2016. godinu, Marie Thun i uvjeren je da je biološko - dinamička metoda znači zdravlje za prirodu i čovjeka.

Uzgaja četiri koze, zečeve, kokoši, golubove, ima kobilu Mišku koju je prije 12 godina kupio zbog jahanja i rekreacije, ali i stajskog gnoja. Pri pripremi tla koristi isključivo kompost i stajsko gnojivo. Na taj se način organizmi razvijaju u zemlji i ukratko puno je više koristi od takvog prirodnog gnojiva nego od umjetnog gnojiva koje kiseli tlo. Sve zainteresirane spremno će povesti u obilazak svoga gospodarstva i pri tome im pokazati kravlje rogove ispunjene balegom.

Gnoj iz kravljeg roga

Upravo je gnoj iz kravljeg roga, temeljni pripravak u biodinamici kojim se postiže snažna aktivacija tla, njegovom primjenom se strukturira tlo, potiče rast korijenja, povećava postotak humusa i oživljava mikrobiološka aktivnost. Gnoj iz roga koristi se za prskanje tla. Nakon što je u zemlji odležao od rujna do lipnja, zakopan, vadi se iz zemlje i miješa se s vodom, dinamizira sat vremena, miješa u lijevo i desno da se u sredini stvori lijevak.

Flego ručno obrađuje zemlju vilama. Pripravke za gnojidbu i zaštitu od nametnika, izrađuje od prirodnih sastojaka jer pesticidi "oduzimaju životnost bilju".

- Industrijski sumpor i vapno kuhaju se sat vremena. Kada smjesa zavrije makne sa vatre stavi u posudu i čuva za zimsku zaštitu. Miješa se u omjeru od 1,8 litara na deset litara vode i time se šprica voćke i vinovu lozu. Mlijeko i preslica sprječavaju peronosporu. Preslicu miješam s mlijekom u omjeru jedan naprama jedan. Kopriva je dušično gnojivo, a gavez je kalijevo, nabrojat će Flego.

Na imanju su tri jezerca sa vodom stajaćicom ili kako ih Flego naziva biotopa; životna staništa koja su važan dio ekosustava u kojem žive ribe, žabe i drugi organizmi, naseljena određenom kombinacijom biljnih i životinjskih vrsta. Upravo ti prirodni kameni bazeni, od zemlje očišćene kamene udubine, daju posebnu draž mlunskom imanju.

- Uživam u svemu tome, slobodno razmišljam, slobodno se krećem, radim bez stresa. Oko biodinamike izgradio sam cijelu životnu filozofiju. Meditiram i živim u skladu sa prirodom, povjerit će nam Flego. Očito je za njega to bio pravi izbor jer zdrav je kao drijen.

- Pokušavam se hraniti zdravo, od onoga što uspijeva u prirodi. Mogu se penjati na stablo da nemam vrtoglavice, mogu raditi cijeli dan, ići spavati u 20 sati i probuditi se u 6 ujutro, očito je da mi ta životna filozofija daje snagu, uvjeren je Lucian koji doista posjeduje nevjerojatnu energiju.

Kršni teren na samom ulazu u selo Mali Mlun, na brdu iznad lijeve obale Bračane, prije njezina ušća u Mirnu, na 190 metara nadmorske visine, počeo je uređivati osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Sam svoj majstor

- Prvo sam počeo graditi kuću za stanovanje, bez stroja sve ručno. Na taj način nisam oštetio kamen, nije trebalo minirati. Sve sam radio posve sam, doslovno od temelja do krova, od žbukanja do postavljanja struje i vode. Podignuo suhozide, izgradio potom štalu s radionicom, prostorom za kokoši, zečeve, koze, a onda još jednu kuću sa apartmanom u čijem sam kamenu ostavio udubljenja za ptice jer samo jedno leglo, pojede tridesetak kilograma gusjenica i smanjuje broj štetočina u prirodi. Zazidao sam vanjsku krušnu peć, vanjski roštilj. Šternu izdubio u kamenu na deset metara dubine, samo sam izvadio zemlju van, veli Flego, nekadašnji krim tehničar, koji se kao mladi umirovljenik buzetske Policijske postaje, zahvaljujući beneficiranom stažu, upravo u Malom Mlunu vratio građevinarstvu kao prvobitnoj struci.

- To je moje mjesto za opuštanje i obnovu životne energije", kaže Flego zadovoljan što je njegov suživot sa prirodom postao normalan način življenja. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)



Novosti
PulaIstra
CrnaKronika
Sport
Kultura
Mozaik