Odnos nepovjerenja domaćeg stanovništva prema Outlook festivalu ipak se od prvog ljetnog izdanja 2010. godine u štinjanskoj tvrđavi Punta Christo postupno mijenjao na bolje. S negativnog pola, na kojemu prevladavaju kritike o britanskom koloniziranju naše lijepe obale za potrebe zabave tisuća drogiranih Engleza (no, uz istodobno agresivnu jurnjavu jednokratno organiziranih 'poduzetnika', 'ugostitelja', lažnih taksista za brzom zaradom), klatno se iz ljeta u ljeto primirilo na zlatnoj sredini, uz isticanje pozitivnih, prije svega financijskih učinaka.
Sound system kultura
Kad je u pitanju ovaj najveći europski festival bass glazbe i sound system kulture, upućenima će glavni argument biti dolazak i uživanje u glazbi aktualnih svjetskih zvijezda, koje u Pulu dolaze s recentnim albumima (svježa, avangardna zvuka), što je poseban dobitak za prilično jadnu koncertnu ponudu Pule koja sada, zaboravivši slavnu prošlost, ugošćuje tek islužene rock veterane, čiji su vrhunci karijere bili prije tri desetljeća ili populističku estradnu sitnež.
Tako će, recimo, već u srijedu, u pulskoj Areni na koncertu otvorenja intimnijeg, ali plesnog elektronskog underground Dimensions festivala (koji se ove godine prvi put održava prije Outlooka) s novim albumima, kao headlineri, gostovati kanadski majstor indie psihodelične elektronske glazbe Caribou te elektronski/rock tandem Darkside koji čine proslavljeni njujorški producent Nicolas Jaar i multiinstrumentalist Dave Harrington.
Pretpotopni 'argument' rokera
S druge strane, i pojedini glazbenici i ljubitelji klasičnih rock i pop žanrova osporavat će, doduše s pretpotopnim 'argumentima', umjetničke dosege i autentičnost glazbe koju ne svira živi čovjek već mašina. No, i dobrih lajv bendova ne manjka na oba festivala, poput primjerice prošlogodišnjeg nastupa Alborosiea i njegova Shengen Clana. A kad je riječ o autorskoj isluženosti izvođača, istina je da su Štinjan pohodile i legende reggaea, ali tko je njihovim nastupima svjedočio, zna da je, unatoč šestom ili sedmom desetljeću života, riječ o fascinantnoj autorskoj vitalnosti.
Mimo ovih užih muzičkih polemika, domaći ljudi koje nimalo ne zanima ovakva vrst glazbe često najviše razumiju hladnu logiku novca pa su britansko-hrvatski organizatori stali zadnjih ljeta naglašavati financijske koristi koje domicilno stanovništvo ima od Outlooka, a zadnjih dvije godine i od mlađeg festivalskog brata Dimensionsa, s kojim se publika skoro udvostručila na skoro 20.000 posjetitelja pretežito iz Velike Britanije, ali sve više njih i s ostalih kontinenata.
Pristojni, situirani potrošači
Mladi, ali uglavnom pristojni, situirani potrošači prosječne dobi od 25 (Outlook) odnosno 30 godina (Dimensions) već godinama na izmaku sezone, i početku postsezone desetljećima rezervirane za umirovljeničku turističku populaciju, pune lokalne apartmane, hotele, troše u kafičima, trgovinama, restoranima.
Organizatori, pak, ističu, pozivajući se pritom i na iskustva policije, da su ti mladi ljudi, povišenog temperamenta i ponekad povišenog decibela, vrlo kulturni i civilizirani, inicirajući prošle godine zajedničke sastanke sa Štinjancima na kojima su raspravljali sve detalje posebnog režima za održavanja oba festivala. Jasno izražavajući podršku, pulski gradonačelnik Boris Miletić prošlog je ljeta ukazao da je Pula zahvaljujući ovim dvama festivalima, nakon Dubrovnika i Zagreba, treći najtraženiji hrvatski grad na Googleu.
Najkritičniji Štinjanci
Koncerti otvaranja Dimensionsa i Outlooka u pulskoj Areni prošle su godine započeti jer su organizatori htjeli, među ostalim, približiti oba festivala gradu, kako bi i Puljani, a ne samo prilično gužvast Štinjan, osjetili festivalsku atmosferu.
Najžilavije su, očito ne bez razloga, kritike pojedinih mještana Štinjana koji su prošlih godina prigovarali zbog buke, ali i zbog prisvajanja i zatvaranja javnih putova, kampa i plaža, kao i zbog toga što se od spominjanih 65 milijuna kuna koliko ostaje lokalnoj zajednici, ni lipa ne vraća u sami Štinjan i njegove javne potrebe.
Zarada od 80-milijuna kuna
Prema službenim stručnim festivalskim izvještajima, izrađenim prošle godine anonimnim ispitivanjem 2.000 posjetitelja na slučajnom uzorku - računajući broj prodanih ulaznica, prosječnu dnevnu potrošnju svakog gosta, troškove, puta, smještaja, hrane - došlo se do iznosa od 80-ak milijuna kuna.
Od tih financijskih sredstava, kako je u ime hrvatskih organizatora rekao Vedran Meniga, festivalima ostaje manje od 15 posto. Sve ostalo gosti ostavljaju lokalnoj zajednici - iznajmljivačima, prijevoznicima, ugostiteljima vlasnicima kafića, restorana, i to od Medulina do Peroja; s time da su puni svi smještajni kapaciteti u Štinjanu, Fažani, Velom Vrhu. Okvirno, lokalnoj zajednici ostaje oko 65 milijuna kuna, a s druge strane, oba su festivala postala prepoznatljiva u cijelom svijetu i čine ogromnu promociju Pule i Hrvatske. (Zoran ANGELESKI)