Buzet: Divljač se u potrazi za hranom spustila do grada

Divlje svinje u centru grada (Arhiva)
Divlje svinje u centru grada (Arhiva)

U potrazi za hranom divlje svinje spustile su se sa padina buzetskog staroga grada i noću s ponedjeljka na utorak obitavale u samom gradskom središtu. Raskopale su više od dvjesto kvadrata travnjaka u središnjem Spomen parku, nedaleko od Hotela Fontana.

- Očito se ne boje ni vozila ni buke kada su se zadržavale kod državne prometnice u samom centru grada, rekao nam je komunalni djelatnik gradskog komunalca "Parka" Nevio Tripar koji je raskopano zemljište primijetio prilikom uređenja javnih zelenih površina.

Zadnjih nekoliko godina divlje svinje učestalo raskopavaju padine starog grada, ali je ovo prvi puta da su se spustile do Spomen parka. "Preorale" su i zemlju oko zelenog javora. Sadnica posađena prije nekoliko dana pognojena je umjetnim gnojivom i očito ih je privukao miris. - To im je magnet, nadovezao se Tripar.

Izgleda, kažu komunalci, da se ove godine povećao broj divljih svinja jer se i mještani okolnih zaseoka žale na štete koju ova divljač pričinjava na poljoprivrednim površinama.

- Padine staroga grada zarasle su u grmlje i šikaru pa nije čudno da se divljač ovdje zadržava, komentirat će predsjednik Lovačkog društva "Mirna" Buzet Branko Golojka te napomenuti da je zabranjen lov divljači u pojasu 300 metara od naseljenog mjesta

U aktualnoj lovnoj sezoni, kvota za odstrel divljih svinja iznosi šezdeset plus dodatnih trideset komada. Golojka kaže da su do sada odstrijelili 45 komada kao i da je zahvaljujući ponajviše postavljanju električnih pastira šteta od divljih svinja puno manje nego prethodnih godina.

Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nabavu električnih pastira do sada su s po jednom trećom sufinancirali LD "Mirna" i Grad Buzet, a ove godine lovci su od resornog županijskog odjela dobili sredstva za te namjene pa električne pastire daju na revers. Po tom je novom modelu do sada nabavljeno i podijeljeno 25 električnih pastira. Radi zaštite poljoprivrednih kultura, na zahtjev poljoprivrednika, dijele se i repelenti. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter