Prvi gosti bosonogi na Brijune

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prvi organizirani posjet Nacionalnom parku Brijuni, za vrijeme ravnanja dr. Franje Radišica, dogodio se u travnju 1984., kada je otok posjetila grupa radnika tvornice »Rade Koncar« iz Zagreba. O kakvom se odlicnom poslovnom potezu radilo, govori podatak da je vec sljedece godine ostvareno 180 tisuca posjeta. Prema rijecima voditelja službi promidžbe i prodaje te izletnickog turizma Branka Lukica, koji u Javnoj ustanovi Nacionalni park Brijuni radi od njenog osnutka, tu su fantasticnu i teško ponovljivu brojku opet zabilježili tek prošle godine.

Danas, tocno cetvrt stoljeca poslije, Veli Brijun posjetitelji obilaze pješke, turistickim vlakicem, biciklima ili malim elektricnim automobilima.

- Još od 1985. raspolažemo elektricnim vlakom, na otoku su posljednja dva pribavljena prije tri, odnosno cetiri godine, a vec za sljedecu sezonu namjeravamo pribaviti još jedan, saznajemo od Eduarda Kolica, ravnatelja Javne ustanove NP-a Brijuni, u kojoj danas radi 260 stalno zaposlenih i 40-ak sezonskih radnika. Kaže da je formula uspjeha i stabilnog poslovanja u konstantnom uvodenju noviteta, obogacivanju i osuvremenjivanju sadržaja i ponude.

- Brijuni, koji rade svih dvanaest mjeseci u godini i koji su izvan glavne sezone okrenuti kongresnom turizmu, ove godine ljetne goste docekuju s uredenom plažom i teniskim kampom, novootvorenom školom jahanja, novim kuhinjskim kompleksom po HASAP-ovim standardima, a na jesen bi trebao zaživjeti i Brijunski mediteranski vrt te Park dinosaura. Godišnje prihodujemo izmedu 55 i 56 milijuna kuna, kaže Kolic te najavljuje novi luksuzni brod s 320 mjesta koji ce na relaciji Fažana - Brijuni zaploviti vec na Uskrs.

Ocuvano bogatstvo podmorja
Nacionalni park, cija je osnovna djelatnost zaštita, ocuvanje i promicanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, prostire se na površini od 3.395 hektara, od cega na morski dio otpada gotovo 80 posto. Stoga se posebna skrb posvecuje podmorju, odnosno zaštiti morskog ekosustava. Naime, poznato je da je brijunski akvatorij znacajno mrjestilište riba i reprezentativna oaza za tipicne morske organizme sjevernog Jadrana. Što se tice zašticenih vrsta, podmorje Brijuna stanište je periski i prstaca, a povremeno ga posjecuju morske kornjace i dupini. Od endemskih vrsta tu su smeda alga, jadranski bracic ili plaštenjak te jadranski ciganin. Uz razne vrste spužvi, školjkaša, ježinaca i rakova, kojima obiluje brijunsko podmorje, najzastupljenije riblje vrste su lubini, orade, cipli, listovi, škarpine, ugori, zubaci i kavale.

Brijunsko se otocje sastoji od cetrnaest otoka i otocica. Na najpoznatijoj Vangi, kojom upravlja Središnji državni ured, nalaze se rezidencijalni objekti, dok je sve ostalo pod ingerencijom Javne ustanove Nacionalni park. Izložbu »Josip Broz Tito na Brijunima« od 1984. do danas vidjelo je više od tri milijuna posjetitelja, a od 2003. svakog ljeta u tvrdavu Minor na Malom Brijunu brojne ljubitelje kazališne umjetnosti privuku predstave pod vedrim nebom u režiji teatra Ulysses. Više otoka, medu kojima i Jerolim, slobodno je za izletnike i kupace, a koriste se i za znanstvena istraživanja biljnih i životinjskih vrsta.

Od Kokija do istarskih koza
Posjetiteljima je iznimno interesantan i ornitološki rezervat s više od 146 vrsta ptica te Safari park u kojem je, pored legendarnih slonova, još stotinjak primjeraka egzoticnih životinja. Osim zatecenih zeceva, pocetkom 20. stoljeca na otocje su dovedene dvije vrste jelena - aksis i lopatar, te mufloni, ciji potomci i danas obitavaju ovdje. Autohtoni pticji svijet iznimno je dobro zastupljen, pa su pojedini otoci staništa na kojima se gnijezde galebovi i cigre, kao i prorijedena vrsta vranca kukmaša. Posebno zanimljiv je i prostor Saline, koji s tri zamocvarena jezera pruža odlicne uvjete za gniježdenje trstenjaka, kokošica, liske, malog gnjurca i divljih pataka.

- Unutar Safari parka želja nam je proširiti vec postojeci Etno park s domacim životinjama da bismo posjetiteljima predstavili tipicno istarsko seosko gospodarstvo s autohtonim boškarinom, magarcima, kozama i istarskim ovcama. Vec su izgradeni objekti za njihovo udomljavanje, poput istarske otvorene tetoje - natkrivenog prostora s hranilicom za životinje, dakle istarska štala u izvornom obliku, a na jesen se planira i gradnja istarskog kažuna, najavljuje Kolic.

Do tada na sjevernom rubu Velikog Brijuna, u ogradenom prostoru na površini od devet hektara, može se uživati u Safari parku, formiranom 1978., a koji nastanjuju egzoticni biljojedi. Uz sigurno najpoznatiji par indijskih slonova, Sonyja i Lanku, tu su ljame, zebre, nilgau i kobo antilope, somalske ovce i indijske krave. Nabrojati egzoticne životinje, a izostaviti legendu Brijuna - Kokija, poznatog Titovog papagaja, bilo bi ravno grijehu. Žutokukmasti kakadu zbog svog doprinosa turistickoj afirmaciji Brijuna dobio je i svoju ljetnu rezidenciju, pa umjesto u fazaneriji, živi u neposrednoj blizini hotela Neptun-Istra. Tamo se šepuri i razgovara s turistima.

Kad su strateški planovi u pitanju, jedan od najzahtjevnijih projekata svakako je pretvaranje Brijuna u odredište s cetiri zvjezdice. Kroz šalu naši sugovornici vele da su tome blizu jer "cvrsti objekti danas imaju tri, a priroda ima pet zvjezdica, pa sve u svemu ispada jedna cvrsta i kvalitetna cetvorka".


Podijeli: Facebook Twiter