Videoigrokazom predstavljen DVD o žejanskom govoru

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Multimedijalni DVD posvecen vlaškom/žejanskom odnosno istrorumunjskom jeziku predstavljen je u nedjelju u dvorištu pazinskog Kaštela. Radi se o drugom DVD-u (prvi posvecen istroromanskom dijalektu promoviran je u sijecnju 2009. u Puli), a najavljen je rad na trecem, koji ce biti posvecen labinskoj cakavici.

To je dio sveobuhvatnog višegodišnjeg projekta revitalizacije dijalektalne i glazbene baštine Istre temeljene na bogatstvu govora, dijalekata i glazbenih idioma te opce kulturološke raznolikosti Istre.

Naziv mu je "Panphonia Istriana" ili "Istarsko mnogozvucje", a kako je ispricala kantautorica i inicijatorica tog projekta Tamara Obrovac, naziv mu je dao akademik Josip Bratulic kada mu je ispricala što je zanima.

Projekt financira Istarska županija, produkciju radi umjetnicka organizacija Transhistria ensemble pod vodstvom Obrovac, dok dizajn, video i vizualni identitet potpisuje Matija Debeljuh.

Svaki DVD, koji ima hrvatsku, talijansku i englesku inacicu, bit ce ujedno i jedan tom buduce multimedijalne mini enciklopedije. DVD se nece prodavati, vec ce biti podijeljen školama, muzejima, arhivima, knjižnicama…



Vladimir Torbica, županijski procelnik za kulturu, istaknuo je da je Istra mikrokozmos koji je teško sacuvati, ali ga barem treba dokumentirati.

DVD o žejanskom, koji je ostao sacuvan samo u selima Žejane i Šušnjevica, promoviran je na netipican nacin kroz videoigrokaz, a kameni zidovi Kaštela su poslužili kao platno za projekciju.

Žejanski, taj arhaicni govor - prenosi se usmenom predajom s koljena na koljeno jer postoji samo jedan pisani zapis koji ima glazbenik i etnomuzikolog Dario Marušic - govorili su i na njemu pjevali Žejanski kantaduri.

Tamara Obrovac je predstavila DVD s mnoštvom video, audio i drugih multimedijalnih materijala. Tu su i snimci starih tradicionalnih pjesma, ali i nove glazbene interpretacije inspirirane tim govorom koji je jedan od najzanimljivijih, ali i najugroženijih istarskih govora.

Obrovac veli da ju je zvuk tog jezika fascinirao kada je cula Silvanu Brkaric Krculic, koja sada živi u New Yorku, kako izgovara poeziju te ju je sama uglazbila pod nazivom "Se me ra morta privari" ili u prijevodu "Ako me smrt prevari".


Podijeli: Facebook Twiter