Buzeština od antike do danas

41. znanstveni skup Buzetski dani okupio je u petak u Narodnom domu petnaest predavača s trinaest različitih tema koje sadržajem prate Buzet i Buzeštinu od antike do današnjih dana.

- Teme znanstvenog skupa, kockicu po kockicu, slažu mozaik iz kojeg proizlazi kulturno-povijesna slika buzetskog kraja, istaknula je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Buzet Elena Grah Ciliga.

U uvodnom predavanju profesor Dušan Prašelj (Rijeka), govorio je o glazbenom putu Slavka Zlatića, u povodu 100. obljetnice rođenja ovog hrvatskog skladatelja, dirigenta, etnomuzikologa i glazbenog pedagoga rodom iz Sovinjaka.

Dr. sc. Klara Buršić-Matijašić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), obradila je temu "Gradine Buzeštine kroz prizmu moderne tehnologije", dok se Ivan Milotić (Pravni fakultet u Zagrebu) usredotočio na temu "Natpis Justinijanova doba iz sela Rim (pod Ročom) - o crkvenoj organizaciji".

Željko Bistrović (Konzervatorski odjel u Rijeci), pripremio je izlaganje "Dva konzervatorska priloga poznavanju kulturne topografije šireg područja Buzeštine", dok je dr. sc. Slaven Bertoša, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, izdvojio najznačajnije epizode iz prošlosti Vrha koji se prvi put u izvorima spominje 1195., a kao župa 1231. godine.

Zbog svojeg je zemljopisnog položaja Vrh u 17. stoljeću bio označen kao mjesto sa zdravim zrakom (di ottimo aere), pa su ga razne epidemije često zaobilazile. Vrh se često spominje u izvješćima mletačkih rektora tijekom novog vijeka, a jako je nastradao u Uskočkom ratu 1615.-1618. godine.

U vijećnici Narodnog doma predstavljena je 37. knjiga Buzetskog zbornika, godišnjaka objavljenog u izdanju Katedre Čakavskog sabora Buzet i Izdavačkog poduzeća Josip Turčinović Pazin. (G. ČALIĆ ŠVERKO)