PULSKA BAŠTINA

Ostavština Tatjane Arambašin u muzeju

Objavljeno: 02.09.2010 | 15:14
Zadnja izmjena: 02.09.2010 | 15:15

Ostavština priznate pulske književnice bit će dio muzejske Zbirke značajnih ličnosti (D. ŠTIFANIĆ)
Prikaza: 457 / Nema komentara
Ocjena: Nema ocjene

Ostavština Tatjane Arambašin-Slišković, istaknute suvremene pulske književnice koja nas je napustila u travnju 2009., ovog će mjeseca postati dijelom fundusa Povijesnoga muzeja Istre, točnije Zbirke značajnih ličnosti koju vodi kustosica Katarina Pocedić.

Potvrdio nam je to Gracijano Kešac, ravnatelj muzeja, pojasnivši da su nakon smrti priznate autorice zakonski nasljednici ostavštine, supružnici Batel iz Pule, vrjedniji dio, stilski namještaj, odlučili donirati muzeju. Sitniji su predmeti, saznajemo, prodani.

"Ostavštinu čini stilski namještaj od kraja 18. do početka 20. stoljeća - krevet, stol, stolice, komode, ogledala, zatim slike, skulpture, satovi, razni uporabni ukrasni i osobni predmeti te knjige", kaže Kešac.

Muzej će pohraniti i rukopise njezinih objavljenih djela, a privremeno će preuzeti i one neobjavljene, koje će naknadno, kada se stvore uvjeti za njihov smještaj, preuzeti Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika.

Kešac naglašava kulturno-povijesnu vrijednost predmeta, no i dokumentarnu zbog uloge koju je Arambašin-Slišković imala u književnom i uopće kulturnom životu Pule.

"Za svoje romane, pripovijetke, drame i eseje dobila je brojne nagrade, a bila je i jedan od pokretača prvog hrvatskog poslijeratnog časopisa u Istri Istarski mozaik, tajnica Matice hrvatske, a među prvim Istranima postaje članicom Društva hrvatskih književnika i jedan od osnivača njegova istarskog ogranka, podsjeća.

Arambašin-Slišković bila je i članica P.E.N.-a, njena su djela prevođena na više svjetskih jezika, a i sama se bavila prevođenjem s engleskog, njemačkog i slovenskog na hrvatski.

Osvrnuo se na "nekoliko nesretnih i nespretnih promašaja u pokušajima da se kulturna baština, koja je pripadala znamenitim Puljanima, pohrani u relevantnim institucijama - poput ostavština Slavka Zlatića i Josipa Crnoborija, kao i promašenih planova s muzejom tiskarstva".

"Ovo je hvalevrijedan primjer spašavanja pulske kulturne baštine, a za to priznanje zaslužuju donatori, Povijesni muzej Istre i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika", istaknuo je. (N. HAUSER)

 
popup