Usprkos važecem prostornom planu koji odreduje zone gradnje i slijedom toga eventualne mogucnosti legalizacije bespravne gradnje, u Opcinu Marcana svake godine redovito stiže barem 30 prijedloga za urbanizaciju zemljišnih cestica kojima se u najvecoj mjeri ne može udovoljiti.
Medu prijedlozima pristiglim 2011. prvi se put našao zahtjev kojim se traži iskljucenje pojedinih cestica iz gradevinskog podrucja, i to u sklopu Stancije Peliceti, s namjerom poljoprivredne proizvodnje! No, stigla su i tri prijedloga kojima se traži prenamjena šumskog zemljišta u poljoprivredno na podrucju Krnice te jedan kojim se zemljište na podrucju Loborike želi prenamijeniti iz osobito vrijednog poljoprivrednog tla u ostala obradiva tla.
Jedan od tih zahtjeva obrazložen je željom predlagatelja da na tom podrucju izgradi gospodarske i stambene objekte za vlastite potrebe i turizam, dva se odnose na bavljenje poljoprivredom, a posljednjim vlasnik želi legalizirati bespravnu gradnju.
Izjednacavanje prostornog plana i realnog stanja na terenu
Iako su svi spomenuti prijedlozi na sjednici Opcinskog vijeca održanoj 29. prosinca 2011. prihvaceni, uz napomenu da se "izmjene i dopune PPUO-a Marcana odgadaju do potrebe uskladenja tog plana sa sustavnim izmjenama PP-a Istarske županije", oporbeni su se vijecnici zapitali je li ovo pocetak vala legalizacije bespravne gradnje u šumama koje na podrucju opcine Marcana ima zaista napretek.
Može li se uopce ocekivati dopuštanje ovakve legalizacije, upitali smo i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uredenja. U odgovoru stoji da je donošenje navedenog prostornog plana u nadležnosti Opcine Marcana, a tek nakon što se utvrdi konacni prijedlog plana i pribave sve potrebne suglasnosti, prostorni plan ce biti dostavljen i ministarstvu na suglasnost. Suglasnost za prenamjenu šumskog, odnosno poljoprivrednog zemljišta na koncu izdaju ministarstva nadležna za poljoprivredu i šumarstvo.
Opcinski procelnik Zlatko Cetina objasnio je da se kod odlucivanja hoce li se uopce pristupiti izradi izmjena i dopuna PPUO-a procjenjuje ima li ili ne u propisima i Prostornom planu Istarske županije zapreka te da za to postoje opravdani razlozi.
- Sam razlog koji predlagatelj podnosi nije kljucan kod donošenja konacne odluke, nego se nacelnik i Opcinsko vijece u prvom redu vode prostornoplanskim razlozima. U tri slucaja radi se o zemljištima koja su nekada bila poljoprivredna, zatim su u vrijeme izrade PP-a Marcane zarasla u šumu, a predlagatelji su ih u meduvremenu kupili i ponovo priveli poljoprivrednoj namjeni.
Dakle, ne radi se o šumi koja je tu oduvijek i koja se sada krci pa smatramo da je opravdano da se, kada su ista zemljišta privedena prijašnjoj poljoprivrednoj namjeni, za to podrucje u PP-u odredi poljoprivredna namjena, kaže Cetina. Navodi da se radi o površinama na rubu šume.
Pravni interes vlasnika zemljišta može biti korištenje potpora i poticaja u poljoprivredi, mogucnost gradnje gospodarskih objekata za potrebe poljoprivrede, ili pak mogucnost gradnje kuce za vlastito stanovanje i gospodarskih zgrada na poljoprivrednom zemljištu vecem od jednog hektara, što PP Marcane inace omogucuje.
Cetvrti predlagatelj želi promijeniti poljoprivredno zemljište iz osobito vrijednog u ostala obradiva tla, a razlog za prihvacanje je što doticno i ostalo okolno zemljište uistinu više odgovara po svojim karakteristikama traženoj kategoriji. To što je motiv ili razlog prijedloga mogucnost ozakonjenja nezakonito izgradene zgrade, objašnjava Cetina, ne bi trebalo biti od znacaja za zauzimanje stava o samom prijedlogu.
- Zakon o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama, koji je donio Hrvatski sabor sredinom prošle godine, omogucit ce stotinama vlasnika da legaliziraju svoje bespravne objekte na poljoprivrednom zemljištu na podrucju naše opcine, a da o tome opcinska tijela nitko nije pitao za stav i mišljenje.
Na koncu, nismo sigurni hoce li uopce predlagatelj uspjeti ishoditi rješenje o izvedenom stanju od Upravnog odjela za prostorno uredenje i gradnju IŽ-a za svoju bespravnu gradnju, ali prijedlog je osnovan, rekao je Cetina.
Nema legalizacije gradnje u šumama
Medutim, što ako je ova prenamjena šume samo prvi korak k stjecanju gradevinskog zemljišta?
Cetina kaže da to nije tako lako postici. Naime, prema prostornim planovima opcina tek manji dijelovi imaju namjenu gradevinskog zemljišta za stanovanje, gospodarske i druge namjene i najcešce se te zone ne proširuju dok se ne popune. Kriteriji za odredivanje gradevinskih podrucja utvrdeni su županijskim PP-om i prema njima postoji više zapreka za ukljucenje poljoprivrednog zemljišta u gradevinsko podrucje nego što je to sa šumama.
Dakle, ne postoji nikakav put k urbanizaciji na nacin da se šumsko prenamjenjuje u poljoprivredno, a potom u gradevinsko zemljište.
Gradnjom gospodarskih zgrada za potrebe poljoprivrede ili obiteljske kuce za stanovanje s gospodarskim zgradama i eventualnim agroturizmom na poljoprivrednom zemljištu ne mijenja se namjena tog zemljišta, vec se samo omogucuje da takve zgrade budu u funkciji iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, za što je i namijenjeno.
Što se tice spomenutog mnoštva bespravne gradnje u šumama diljem opcine, cini se da njena legalizacija nece teci tako glatko kako su neki možda ocekivali.
- Najveci dio bespravne gradnje nalazi se u priobalju na podrucju planirane šume posebne namjene, tocnije zašticenog krajolika istarskog priobalja. Ako vlasnik zemljišta sukladno propisima o šumama i o katastru ishodi potrebna odobrenja za krcenje šume i promjenu namjene zemljišta, ne postoje zapreke ni da dode do promjene prostornoplanske namjene iz šume u poljoprivredno zemljište.
Ipak, teško da vlasnici zemljišta u šumi posebne namjene mogu ishoditi takva odobrenja. Legalizacija bespravne gradnje u šumi prenamjenom šume u poljoprivredno zemljište sigurno nije razlog zbog kojeg bi nacelnik to predložio, a Opcinsko vijece prihvatilo izradu izmjena i dopuna PP-a Marcana, zakljucio je Cetina.