Otkrice arheologa: Pazin star barem 3.500 godina

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Život se u Pazinu odvijao i prije 3.500 godina, potvrduju nalazi mr. sc. Josipa Višnjica iz Hrvatskog restauratorskog zavoda koji obavlja arheološki nadzor nad infrastrukturnim radovima u dvorištu Kaštela.

Sondirajuci teren prije postavljanja infrastrukture kroz dvorište Kaštela, nakon više od tri tisuce godina na svjetlo dana izišli su dijelovi pretpovijesne keramike.

- Radi se o krhotinama lonaca, zdjela i drugog posuda iz srednjeg broncanog doba, iz razdoblja oko 1.500 godina pr. Kr., kaže Višnjic. Dodaje da su ovi nalazi znacajni jer se dosad smatralo da je prostor pazinskog Kaštela naseljen tek u srednjem vijeku.



U sondama su pronadene i krhotine keramike iz 15. stoljeca, ali za znanost su ipak važnije one prapovijesne. Nalazi nepobitno potvrduju da se na prostoru današnjeg Kaštela ili jednog njegovog dijela u prapovijesti nalazilo naselje. Keramika je pronadena u škrapama stijene na kojoj je podignut srednjovjekovni Kaštel.

Višnjic pretpostavlja da su graditelji srednjovjekovne utvrde izravnali prostor, koji je vec bio naseljen i djelomicno zaravnjen prije njihova dolaska na podrucje Pazina, pa su tako krhotine posuda prijašnjih stanovnika s niveliranjem terena zajedno sa zemljom završile u škrapama.



Na tako poravnatu površinu kasnije je položeno poplocenje i tako su do danas pod zemlju davni graditelji "spremili" dokaze o prapovijesnom naselju na prostoru Kaštela u Pazinu.

Znacaj ovog nalaza leži u cinjenici da se do sada redovito smatralo i pisalo da je pazinski Kaštel najvjerojatnije u 9. stoljecu podignut na stijeni iznad Pazinske jame, a starije se naselje, na što su ukazivali dosad poznati artefakti, nalazilo na podrucju oko crkve na Starom Pazinu.

Upravo zbog toga što se smatralo da je to naselje na uzvisini iznad Pazina starije, još je u davnini prozvano Starim Pazinom. Pazinski Kaštel prvi se put spominje kao Castrum Pisinum u jednom dokumentu njemackog cara Otona II. od 7. lipnja 893. pa se najviše na temelju toga pretpostavljalo da je prostor Kaštela i današnjeg Pazina naseljen u srednjem vijeku.

Medutim, nalazi Josipa Višnjica potvrduju da su na zaravnjenoj litici iznad Pazinske jame ljudi živjeli još u broncanom dobu. Zahvaljujuci tomu korigirat ce se povijest Pazina o kojem se više ne može govoriti kao o tisucljetnom, vec kao o gradu starom 3.500 godina.


Podijeli: Facebook Twiter