Županija traži od Uprave Uljanika da Glazbena škola ostane u njihovoj zgradi do kraja školske godine, odnosno do 31. kolovoza ili barem dok ne završi nastava, do 30. lipnja, prema informacijama koje smo dobili od Valtera Išica, zamjenika ravnateljice škole. Ocito, su i nadležne vlasti shvatile ono na što su profesori škole, sindikat, bivši ucenici i brojni drugi upozoravali, a to je da nece u roku riješiti prostor za prihvat Glazbene škole buduci da radovi nisu ni poceli.
Istarska županija sad na sve moguce nacine pokušava produžiti ugovor o
zakupu poslovne zgrade Uljanika u koju je u travnju 2008. godine
preseljena ova jedina glazbena škola u Istri, nakon što je pukla greda u
maticnoj zgradi u Ciscuttijevoj ulici u rujnu 2007. godine, cime je
zapocelo "privremeno" podstanarstvo ove obrazovne ustanove koje traje
vec pune cetiri godine.
No, cak i da Uljanik pristane na zahtjev Županije, time se dobiva tek nekoliko mjeseci odgode neizbježnog iseljenja 425 ucenika i njihovih profesora kojima po drugi put prijeti da ostanu bez krova nad glavom.
- Uljanik se još nije službeno ocitovao pa ne znamo je li pristao na produženje ugovora i na koji rok. U ovom je trenutku jedino rješenje da se naše iseljenje odgodi jer svako bi novo privremeno seljenje samo dodatno oštetilo instrumente, kazao je profesor Išic.
Prema županijskom planu za pulske srednje škole, Glazbena škola bi se u konacnici preselila u tzv. žutu školu, ali prethodno je potrebno iz nje iseli Industrijsko-obrtnicku školu, a za što je pak potrebno proširiti školski praktikum na Vidikovcu, koji treba postati Centar novih tehnologija. U njega bi se, u naknadnoj fazi, iz žute škole preselila i Strukovna. Tad bi se u žutu školu, uz Gimnaziju i Glazbenu, smjestila Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna cime bi se stvorio Društveni centar.
Za ovaj složeni plan koji je tek u fazi ideje i za koji ne postoje nikakvi konkretni rokovi ni izradeni projekti, Županija posjeduje samo inicijalna sredstva, a citav se zahvat procjenjuje na oko 260 milijuna kuna. Stoga su radnici predvodeni Biserkom Kuhta, predsjednicom radnickog vijeca i sindikalnom povjerenicom Glazbene škole, uputili javni apel da ih se vrati u maticnu zgradu u Ciscuttijevoj ulici naglašavajuci da je to jeftinije i brže rješenje.
Buduci da se nastava i dalje odvija u prizemlju ove zgrade, sumnjaju da je proglašena neuvjetnom samo pod izlikom da ih se udalji jer je nekome u interesu da se docepa ove vrijedne nekretnine u centru grada.
Zamjenik ravnateljice, profesor Išic pak napominje da stara zgrada ne zadovoljava potrebe škole koja zadnjih nekoliko godina upisuje dvostruko više prvašica. - Cak i kad bi se stara škola proširila, što su bili prethodni planovi, i dalje bi nam prema pedagoškom standardu nedostajala polovica prostora, a nama je potrebno 2.800 do 3.000 kvadrata, kazao je Išic. Ni sam ne zna hoce li Županija uspjeti u žutoj školi osigurati ucionice kakve su njima potrebne, puno malih kabineta sa zvucnom izolacijom te prostorije za orkestre koji sada vježbaju na cak tri lokacije - u staroj školi, u Društvu Naša djeca te u Rojcu.
Medutim, saznajemo da je procjena proširenja škole u Ciscuttijevoj zastarjela te da bi bilo potrebno napraviti novi projekt nadogradnje koji prema sadašnjem GUP-u može biti puno vecih razmjera pa je moguce da bi i broj kvadrata bio dostatan.
No, ono što posebno iznenaduje prosvjetne djelatnike je da je Županija zatražila da tek do 12. rujna dostave podatke o potrebnim kvadratima prema Državnom pedagoškom standardu, a mreža škola je vec osmišljena godinu dana ranije. Da apsurd bude veci, ispada da je žuta škola premala za prihvat sve tri škole. (Maša JERIN)
Mihalinec: U Istri ulaganje u obrazovanje jako nisko
- Županija vec cetiri godine ne rješava problem Glazbene škole i da Uljanik nije najavio ukidanje najma, o tome se još uvijek ne bi ni razgovaralo. Posjetio sam srednje škole u cijeloj Hrvatskoj i nigdje kao u Istri ulaganje u obrazovanje nije toliko nisko, iako je Istra druga ili treca u Hrvatskoj po BDP-u, kazao je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Za stanje srednjih škola u Istri optužio je lokalne vlasti koje se, veli, ponašaju kao da ih uopce nije briga za ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu.
S druge strane, u siromašnijoj, Varaždinskoj županiji je kroz javno-privatno partnerstvo adaptirano ili novoizgradeno 29 škola uz 23 školske dvorane te se sva nastava odvija u jednoj smjeni.
- Razlog je u prioritetima koje Županija postavlja, a ocito su vlastima koje vec dvadeset godina vladaju Istrom važnije vinske ceste, golf tereni i "Brijuni rivijera". Pula ima mnogo vojnih objekata koji bi se mogli privesti u civilne svrhe, ali to se ne dešava zbog necijeg interesa u koji javnost nije ukljucena. Slicno se sada dešava i s Glazbenom školom ciju ce zgradu vlast radije dati nekom privatniku koji ce je "spasiti" od urušavanja, kazao je Mihalinec.