Abbazia se ne može uknjižiti u Dajli

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Odbijen je zahtjev talijanskih benediktinaca, odnosno njihove pulske tvrtke Abbazia d.o.o., za uknjižbom zemljišta u Dajli, tvrde naši dobro upuceni izvori. Na svim je spornim cesticama koje je koncem 1990-ih država u postupku denacionalizacije vratila Crkvi, odnosno župi Dajla, u zemljišnim knjigama zabilježeno da je 19. rujna, u ponedjeljak, doneseno rješenje o odbijanju prijedloga.

Iz pouzdanih izvora doznajemo da je rijec upravo o prijedlogu tvrtke Abbazia za uknjižbom zemljišta. Podsjetimo da je tu tvrtku osnovala Opatija iz Praglie, odnosno talijanski benediktinci koji smatraju da su oni vlasnici nekoliko stotina hektara atraktivnog zemljišta kod Dajle, a ne župa Dajla, kako je još uvijek navedeno u zemljišnim knjigama.

U pitanje vlasništva nad zemljištem izravno se umiješao i Vatikan. Naime, na inzistiranje talijanskih benediktinaca sastavljen je sporazum o uredenju medusobnih odnosa, kojim su župa Dajla i porecka i pulska biskupija prenijeli prava vlasništva na nekretninama u korist Abbazije d.o.o. Buduci da je taj sporazum biskup Ivan Milovan odbio potpisati, papa Benedikt XVI. ga je nakratko suspendirao te ovlastio španjolskog biskupa Norberta Villu da u ime Porecke i pulske biskupije potpiše sporazum, što je ovaj i ucinio 13. srpnja u Puli.

Doznajemo da je upravo potpis španjolskog biskupa za Opcinski sud u Bujama sporan. Naime, taj biskup, tumace naši izvori, nije imao ovlaštenje kojim je Abbaziji d.o.o. dopuštao uknjižbu na nekretninama. Sud je stoga tražio da mu se dostavi dopunsko ovlaštenje Benedikta XVI. Ocito je, cim je sud donio rješenje o odbijanju zahtjeva za uknjižbom, da tvrtka talijanskih benediktinaca nije dostavila dopunsko ovlaštenje, odnosno da dostavljeno ovlaštenje nije bilo ono koje je sud tražio. Da bi zadržali red prvenstva u uknjižbi, talijanski benediktinci bi se na ovu odluku trebali žaliti Županijskom sudu, a ukoliko ih i on odbije, izgubit ce to prvenstvo. To bi znacilo da ce na red doci država, koja, pak, želi sporno zemljište ponovno vratiti u svoje vlasništvo. (B. ŽIŽOVIC)


Podijeli: Facebook Twiter