Od 1. sijecnja u Pazinu više ne djeluje Trgovacki sud kao samostalno sudsko tijelo. Zbog promjena u Zakonu o podrucjima i sjedištima sudova i procesa racionalizacije sudstva opet se vratio u okrilje rijeckog Trgovackog suda.
Istra je vrlo kratko imala svoj trgovacki sud za koji se dugo borila i napokon izborila. Sud u Pazinu je svecano otvorila krajem 2005. tadašnja ministrica pravosuda Vesna Škare Ožbolt, dok se s punim radom startalo pocetkom 2006. Tako je najmladi trgovacki sud u državi imao vrlo kratak rok trajanja od svega pet godina.
Rijecki je sud nadležan za tri županije
Iako su se istarski politicari pobunili zbog ukidanja ovog suda, pri cemu su posebno isticani njegovi rezultati - od toga da se radi o najopterecenijem od 13 trgovackih sudova u Hrvatskoj s velikim priljevom predmeta i ažurnosti u njihovu rješavanju do vrijednosti sporova u ovrhama i parnicama. Za ovaj su sud sistematizirana cetiri suca iako bi im, po okvirnim mjerilima i podacima o priljevu predmeta u 2009., pripadalo osam sudaca. Sud je neko vrijeme spao na dva suca (jedan je otišao na novi posao, a sutkinja je bila na porodajnom), dok je odlukom Državnog sudbenog vijeca iz studenog lani za suca imenovan Ivan Dujic, a tu rade i dva sudska savjetnika. Lobiranje politicara nije pomoglo, zakon je donesen i samostalnog pazinskog suda od pocetka ove godine više nema.
Sada u Hrvatskoj postoji samo sedam trgovackih sudova i to u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu. Nadležnost Trgovackog suda u Rijeci proteže se na tri županije - Primorsko-goransku, Istarsku i Licko-senjsku. Dok u Pazinu djeluje stalna služba za podrucje Istarske županije, upravo danas iz rijeckog suda idu u karlovacki Trgovacki sud da bi preuzeli sve spise koji se odnose na Licko-senjsku županiju. Po zakonskim odredbama krajnji rok za kompletnu racionalizaciju sudstva - što znaci i preseljenje stalnih službi u maticne sudove, za što treba osigurati materijalne i prostorne uvjete, opremu i sve ostalo - je do 2019. Prema Vladinim procjenama, za racionalizaciju županijskih (s 21 se smanjuju na 15) i trgovackih sudova trebat ce oko 45,2 milijuna kuna.
Odlukom ministra pravosuda Dražena Bošnjakovica od 30. prosinca lani osnovana je stalna služba u Pazinu i odredeno je da ce se tu rješavati predmeti iz nadležnosti trgovackog suda sukladno cl. 20. Zakona o sudovima te da ce se ustrojiti prijemna kancelarija za prijem svih pismena iz nadležnosti stalne službe. U izmjenama i dopunama Sudskog poslovnika, koji je ministar donio 5. sijecnja, piše i da predsjednik Trgovackog suda može radi ravnomjerne radne opterecenosti sudaca odrediti da se u stalnim službama tog suda rješavaju predmeti iz nadležnosti drugih ustrojstvenih jedinica suda. Takoder, predsjednik suda upravlja i sudskom zgradom stalne službe.
Vodi se racuna o troškovima i gubljenju vremena
Što donosi ustrojavanje stalne službe u Pazinu? Što to znaci za suce i ostale zaposlenike pazinskog suda? Hoce li biti novog zapošljavanja ili otkaza? Ide li netko od zaposlenih iz Pazina na posao u Rijeku? S obzirom na to da se stalno naglašavala velika opterecenost pazinskog suda, hoce li suci iz Rijeke pomagati onima u Pazinu? Što za korisnike usluga pazinskog suda znaci to što sada djeluje stalna služba za Istarsku županiju? Ta smo pitanja postavili Miljenku Kurobasi, predsjedniku Trgovackog suda u Rijeci.
U Pazinu ce se obavljati svi oni poslovi koje su suci tamo obavljali i do sada, što ce biti odredeno godišnjim rasporedom poslova koji je pri dovršetku, saznajemo od Kurobase.
- Suci u Pazinu optereceniji su od sudaca u Rijeci jer po sucu imaju više neriješenih predmeta. Cilj je godišnjeg rasporeda da se poslovi ravnomjerno rasporede kako bi suci bili jednako optereceni i kako bi stranke što prije dobile odluke. Ako bi ostala situacija kao sada, stranke iz Istre bile bi u neravnopravnom položaju, objašnjava predsjednik rijeckog suda. Zato ce se pazinske suce nastojati rasteretiti na nacin da se dio poslova vodi u Rijeci pri cemu ce se voditi racuna da to za stranke suda ne bude skuplje. U rijeckom ce se sudu tako voditi komunikacija sa strankama iz Istre i to ona pismena.
- Ako bismo preuzeli parnicne postupke, stranke iz Istre morale bi putovati u Rijeku, što bi znacilo dodatne troškove i gubitak na vremenu. To ne bismo radili, jasan je Kurobasa. Pratit ce se razvoj dogadaja pa ce se, ako bude potrebno, mijenjati godišnji raspored poslova za suce, službenike i namještenike.
Nitko iz Pazina nece putovati na posao u rijecki sud niti obrnuto. Buduci da se ljudi nece seliti, tako se ni spisi iz Pazina nece seliti. U Ministarstvo pravosuda poslani su podaci o priljevu predmeta u zadnje tri godine i o broju sudaca pa ce ministar odluciti je li potrebno novo zapošljavanje. Sada u Trgovackom sudu u Rijeci sa stalnom službom u Pazinu ima 90 zaposlenih.