Konacno su, nakon dva i pol mjeseca zakašnjenja, definirane cijene koncesija nad turistickim zemljištem u Hrvatskoj, koje su turisticke tvrtke besplatno koristile desetljecima. Vlada je u cetvrtak odlucila da ce hotelijeri morati placati fiksnu cijenu od tri kune po kvadratu za zemljište koje koriste u kampovima i dvije za ono oko hotela i apartmanskih naselja, što je više nego dobra vijest za gradske, opcinske, županijske i državne proracune.
Uz fiksne cijene i za zemljište u kampovima te uz hotele i apartmanska naselja, placat ce se i varijabilni dio koncesije.
Za kampove varijabilni dio naknade ovisi o kategorizaciji kampa te indeksu razvijenosti opcine ili grada. Pocetni dio promjenjivog dijela koncesijske naknade je dva posto od prihoda vlasnika kampa, koji se tada množi sa zauzetom kvadraturom kampa te indeksom opremljenosti i razvijenosti lokalne jedinice, što se na kraju dijeli s ukupnom površinom kampa.
U slucaju hotela i apartmanskih naselja, pocetni iznos promjenjivog dijela koncesije iznosi 0,5 posto prihoda vlasnika objekta iz protekle godine, koji se množi s površinom koja se daje u koncesiju te indeksom otvorenosti objekta u danima. Dobiveni se iznos nakon toga dijeli s ukupnom površinom na kojoj se obavlja djelatnost, cime se dobiva varijabilni dio koncesije.
Dok javni sektor može slaviti zbog novih prihoda, predsjednik Kamping udruženja Hrvatske i direktor porecke tvrtke Riviera Veljko Ostojic kaže da su hotelijeri ipak ocekivali manje cijene.
Bez obzira na to što nije zadovoljan visokim cijenama, smatra da je dobro što su one konacno definirane i što je definiran status turistickog zemljišta nakon dvadeset godina jer je ono bilo velik uteg za razvoj turistickog sektora. Dobrim smatra i što se pri odredivanju varijabilnog dijela koncesije vodilo racuna o tome da se poticu kvalitetniji kampovi, ali i oni hoteli i naselja koji su duže otvoreni.
Najveci dio novca od koncesija odlazi državi, 60 posto, dok ostatak
pripada opcinama, gradovima i županijama. Novac koji odlazi državi trebao bi odlaziti
na projekte za poboljšanje turisticke infrastrukture. Medutim, turisticki su djelatnici skepticni na koji ce se nacin taj
novac kasnije raspodijeliti i hoce li to biti pravedno, odnosno hoce li
se najveci dio novca od koncesije vratiti u turisticku infrastrukturu
gdje je i ubran.
Iako još uvijek nije jasno hoce li se produžiti rok za predaju zahtjeva
opcinama i gradovima koji bi trebali dobiti vlasništvo nad državnim
turistickim zemljištem oko hotela i apartmanskih naselja, koji istjece 31.
sijecnja, istarske opcine i gradovi zahtjeve ce predati unutar roka. Naime, postoji opasnost, kada to ne bi ucinile, da pravo
vlasništva nad nekretninama stjece država. (Barbara BAN)
VIŠE O OVOJ TEMI MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU OD PETKA.