Da ne pozabimo ča nas je nekad hranilo

Velika gužva koja je vladala ove nedjelje u Svetvinčentu dokaz je sve veće popularnosti Mrkata istrijanskega dela, smotre starih zanata i suvenira, koja je organizirana po šesti put. Izlagačima iz Istre i Primorja pridružile su se i zanatlije iz Koprivnice koji su u ponudi imali praktične drvene predmete i igračke, pa čak i male drvene mačeve kakve pamtimo iz nekih davnih dana.

Osim toga, gosti su nam na placu donijeli i starinski vrtuljak na kojem se umjesto u sjedalicama možete smjestiti u velike košare, što je izazvalo veliku pažnju mališana od kojih su se neki i poželjeli zavrtjeti u ovoj neobičnoj spravi.

Bili bimo gladni da ni bilo tega žrnova
Istrani su već tradicionalno na sajmu predstavili mnoštvo raznolikih suvenira, ukrasnih i uporabnih predmeta izrađenih od kamena, različitih vrsta drva i pečene gline. Zanimljivo je da se s nekadašnjih manjih predmeta poput privjesaka za ključeve, naušnica, prstena i drugog nakita drvo masline počelo sve više upotrebljavati i za veće predmete, pa su se sada već mogle kupiti i cijele zdjele izrađene od masline, stalci za boce, držači ubrusa i drugo. Primijetili smo da su posjetitelji iz Italije najveći interes pokazivali za istarsko vino koje je ove godine na Mrkatu ponudio Serđo Bile iz Bičići, ali i za domaće maslinovo ulje koje se moglo dobiti po 80 kuna za litru.

Dok su neki tek razgledavali šaroliku ponudu koja se našla na štandovima, većina njih iskoristila je priliku da po nižim sajmenim cijenama kupi domaću tjesteninu Klare Marić iz Kanfanara. Osim mirisa koji su se širili iz gradske lože, u kojoj su se ravioli, pljukanci i fuži pripremali s nekoliko vrsta umaka po cijeni od 25 kuna za porciju, u blizini je zazubice izazivao i pogled na stol tete Milke Folo iz Foli.

- To sve ča vidite na stolu je domaće, sve to smo učinili ja i moja fameja. Slobodno provajte kruh, ti je pravi domaći, mamila nas je teta Milka. Osim kruha, na njenom su se stolu našle kroštule, cukerančići, makovnjača i orahnjača, ali i domaći pekmezi s mješavinom jabuka i divljeg šumskog voća.

Za stolovima uvijek prisutnih kovača razgledavali su se katalozi s kovanim ogradama i kapijama, a djeca su za to vrijeme zainteresirano zurila u starog kovača koji je pred njima izrađivao rankun. Na ulazu u kaštel Grimani svoje su mjesto našle dvije predilje odjevene u narodne nošnje koje su također bile raspoložene mališanima pokazati kako se nekad prela vuna koja se koristila za pletenje. A kako se nekada mljelo žito i kukuruz za potrebe domaćinstva, demonstrirao nam je Tone Božac iz Feštini.

- Ovo van je bija kako kućni mlin, i bilo hi je čuda u svaken selu. Ljudi su hi hitili u škovace ili su se razbili, ma ja nis stija da se hiti, jer san se vajka domišlja kako je moja pokojna baba govorila da bi bili čuda put gladni da ni bilo tega žrnova, kaže Božac koji inače u slobodno vrijeme u drvetu izrađuje drvene lutke u narodnim nošnjama, tovare i krave, ali i koševe, popularne istarske sprte koje su nekad služile da bi se njima krave hranile, a danas su tek ukrasi i nosači vaza s cvijećem.

Smokvenjak kako bukaleta
Na mnogim su se stolovima našli i radovi istarskih i primorskih slobodnih umjetnika koji su svojom kreativnošću izradili prekrasne ženske torbe, primorske poneštrice, cipelice, potkove, ružice i druge ukrasne predmete od terakote, drvena glagoljaška slova i lutkice koje, osim kao ukras, služe i kao okviri za slike, a nije nedostajalo niti unikatnog staklenog nakita i predivnih slika pejzaža. Zahvaljujući zlatarnici "Claudia zlato" na savičentskom su se Mrkatu već u ponudi našle i replike buzetskih naušnica koje su zbog visoke cijene za sada samo plijenile veliki interes ljepšeg spola.

Razni pčelinji proizvodi, eterična ulja i proizvodi od lavande uvijek imaju dobru prođu, a iznenadili smo se vidjevši smokvenjake u nevjerojatnim veličinama i oblicima, primjerice u obliku bukalete ili kažuna, što nije moglo proći nezamijećeno pred budnim okom posjetitelja.

Sajam starih zanata bio je začinjen i folklornim nastupima KUD-ova Svetvinčenat, Vinice i Stjepana Žiža iz Rovinjskog Sela u poslijepodnevnim satima, dok su večernji sati bili rezervirani za nastup klape Teranke. (Napisala i snimila Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ)