EKO TEME NA ROVINJSKOM VIJEĆU

Naplavine iz Poa na plažama i u luci

Objavljeno: 05.07.2010 | 09:12
Zadnja izmjena: 05.07.2010 | 09:16

Zbog visokog vodostaja rijeke Po u more dolazi puno naplavina
Prikaza: 1353 / Nema komentara
Ocjena: Nema ocjene

Vijećnike je na aktualnom satu Gradskog vijeća Rovinja ponajviše zanimala ekologija. Ambretta Medelin (IDS) pitala je što se poduzima da se na početku sezonskog rada Zabavnog centra Monvi spriječi onečišćenje prostora oko centra do ulaza u park-šumu Zlatni rt.

Direktor Komunalnog servisa Marko Paliaga odgovorio je da se nedjeljom ujutro pojačavaju ekipe koje idu u čišćenje tog područja. Zbog limitiranih sredstava, ove se godine neće zaposliti dodatni sezonski čistači, ali nastojat će se pravovremeno reagirati. Sa zakupcima Monvija dogovoreno je da će se i oni uključivati u čišćenje.

I zakupci Monvija čistit će park-šumu Zlatni rt (M. Mi.)

Paliaga je dodao da im ove godine posebnu brigu zadaju plaže, koje se stalno čiste, ali i brzo pune naplavinama. Pojašnjenje je dao ravnatelj Lučke uprave Donald Schiozzi, kojeg je Davor Žufić (IDS) pitao zašto se ne uspijeva (p)očistiti gradska luka.

Po Schiozziju, riječ je o posljedicama velikih kiša i visokog vodostaja rijeke Po kojom u more stiže puno naplavina. Vjetrovi s mora donose naplavine do nas pa iako se obala i luka stalno čiste, ne uspijeva se sve očistiti. Djelatnici Lučke uprave iz mora su, uz ostalo, izvukli i puno balvana.

Na pitanje nezavisnog vijećnika Bruna Poropata o prepunom deponiju građevinskog otpada pokraj Turnine, Paliaga je rekao da se tamo privremeno odlaže iskop s gradilišta hotela Lone na Monte Muliniju. Odloženi iskop trebao bi se samljeti i ponovno upotrijebiti.

Naglasio je da je Komunalni servis preuzeo taj deponij 2008. godine i da je dobrano napunjen. Zbog toga je od Grada zatražena završna kota do koje će se puniti, a usto su počeli tražiti novu lokaciju.

Na Poropatovo pitanje koje su mogućnosti zbrinjavanja biološkog otpada Paliaga je rekao da iskustva država koje prednjače u recikliranju pokazuju da je ono neisplativo u gradovima koji imaju manje od 30 tisuća stanovnika. Stoga Komunalni servis besplatno dijeli kompostere, kojima građani sami zbrinjavaju svoj biološki otpad te potom koriste kompost za svoje vrtove. Dosad ih je podijeljeno više od 300. (A. POKRAJAC)

 
popup