U jeku protupušackih zakona i njihova povlacenja, mališani u jednom pulskom ducanu mogu kupiti žvakace koje izgledaju poput cigarete. Cak ispuštaju i dim! Kako objasniti da država koja, s jedne strane skrbi o zdravlju gradana i zabranjuje pušenje, s druge dopušta ulazak na tržište ovakvim "igrackama"?!
Da su naši mališani sve cešce žrtve okrutnog tržišta i marketinških trikova, ima nebrojeno primjera. Recimo, umjesto da omiljeni likovi iz djecjih serija, knjiga ili crtica reklamiraju provjereno zdrave namirnice, oni se za bolju produ proizvoda nalaze na hrenovkama ili paštetama, za koje nutricioniste tvrde da nisu zdrav obrok, posebice za djecu jer sadržavaju prevelik udio masnoca, soli i konzervansa. Slicice za albume s likovima iz popularnih crtica mogu se kupiti jedino s pakiranjem cipsa?! Eto, još malo soli i masnoca za zdravlje naše djece.
Tko djecu u ovim slucajevima treba štititi? Naravno, prije svega roditelji koji ne bi trebali popustiti marketinškim trikovima trgovackih i proizvodackih lobija, ciji je interes samo prodati i zaraditi, ne pitajuci se pritom kakve su posljedice. No, teško je ne popustiti moljakanju djece da dobiju ono što vec svi u vrticu ili školi imaju. Upravo bi zato roditeljima morala pomoci država koja bi trebala zabraniti da se djeci prodaju proizvodi koji su štetni za njihovo zdravlje - direktno, ali i indirektno.
O ovom se problemu intenzivnije pocelo raspravljati lani, kada je kampanjom "Stop reklamiranju nezdrave hrane za djecu" obilježen Dan zaštite potrošaca, a udruge za zaštitu potrošaca upozorile su da su upravo djeca jedna od najcešcih ciljanih skupina reklamnih kampanja te da ih treba zaštititi od zloporabe. No, nije se odmaknulo daleko jer, kako pojašnjavaju iz udruga, jedan od problema u zaštiti djece je taj što domace zakonodavstvo prepoznaje samo kategoriju potrošaca. Stoga bi ubuduce, smatraju, trebalo jasno razluciti djecu kao zasebnu i posebno osjetljivu skupinu potrošaca te ih dodatno zaštititi postojecim ili nekim posebnim zakonom.
No, problem nije samo u reklamiranju nezdrave hrane, vec je daleko širi - nedavno se na televiziji i radiju pocela reklamirati jedna banka koja djecju štednju propagira songom u kojem medo, izmedu ostalog, pjeva: "Nema šanse da cu obut' tenisice s placa". Kakva se to poruka šalje djeci i u kakvu situaciju dovodi roditel
Drugi veliki problem predstavlja i tržište igracaka koje nudi sve i svašta, a djecu malo tko uistinu štiti. Svijetli primjer u njihovoj zaštiti, barem što se igracaka tice, je onaj splitske udruge za zaštitu potrošaca koja je lani u vrijeme prosinackog darivanja pokrenula projekt " Nije svaki medo dobar za vaše dijete". U njemu je sudjelovao cijeli tim strucnjaka - djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, Državnog inspektorata, profesori i psiholozi - s ciljem da istraže kakve se sve igracke nude djeci.
- Zakljucili smo da je veliki broj igracaka koje su na tržištu zapravo loš i neprimjeren za djecu, veli Željko Kružicevic, predsjednik splitske udruge Dalmatinski potrošac, napominjuci da "loše" ne oznacava samo igracku koja ima oštar brid ili sitne komadice ili pak sadrži štetne tvari, nego je tržište puno igracaka koje su i indirektno štetne za djecu. Primjerice, popularne lutke Barbie ženskoj djeci sugeriraju nezdrav izgled, a muškoj se djeci nude igracke koje umjesto kreativnosti poticu agresivnost.
Kako veli Kružicevic, rezultat citave kampanje je tiskanje brošurice i letka koja je podijeljena u osnovnim školama Splitsko-dalmatinske županije ali i taj da se iz posljednjeg izvješca o prodaji igracka vidi rast prodaja igracaka koje poticu djecju kreativnost i maštu; slagalica, kockica i didaktickih igracaka.
- Ako smo i mi u tome malo pomogli, vrlo smo zadovoljni, zakljucio je Kružicevic te naveo da ce akciju proširiti i na druge županije. Inace, u cijeloj kampanji financijski ih je podržalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.