Riječka zaobilaznica najuže grlo hrvatskog turizma

Riječka zaobilaznica ima prosječni dnevni promet od gotovo 22.000 vozila, što je više od prosjeka autoceste Rijeka - Zagreb, koja sa četiri prometne trake ima dvostruko veću propusnu moć. U kontekstu tranzitnog prometa Rijeka predstavlja najveće usko grlo hrvatskog turizma. U srpnju je zabilježen nevjerojatno visok promet od 30.275 vozila dnevno, što znači da riječkom zaobilaznicom u vrijeme udarnih vikenda vozi više od 40.000 vozila dnevno. To u praksi znači da se između Diračja i Orehovice putuje brzinom od jadnih 20 kilometara na sat. Bolje reći, više se stoji u koloni na užarenom suncu, a vozi se tek povremeno u etapama od maksimalno desetak metara, pa se prolazak Rijeke ponekad može mjeriti u satima.

Slovenci zbog vlastitih strateških interesa jačanja i razvoja koparskog prometnog pravca i koridora prema Ljubljani i Mariboru, odgađaju graditi autocestu Rijeka - Trst, između ostalog i zato što bi se time otvorio važan koridor prema riječkoj luci. Tako su Hrvati požurili stići do Rupe, gdje naplaćuju bijednu cestarinu od pet kuna za osobni automobil, jedva dostatnu za održavanje iste autoceste, ne mareći pritom što njihovi susjedi imaju druge planove. U međuvremenu se gradi riječka zaobilaznica, nekih 20 godina prekasno, ali s ciljem da u studenom bude dovršena, što znači da bi ovo ljeto trebalo biti posljednje bez punog profila na desetak kilometara dugoj dionici Diračje - Orehovica.

  (D. P.)