Na posao u EU vec u ljeto 2013.

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Tek šest mjeseci nakon (i ako) Hrvatska pristupi Europskoj uniji, radnici iz Bugarske i Rumunjske - dviju zemalja koje ce u tom trenutku biti njezine clanice punih sedam godina - dobit ce priliku potpuno slobodno, bez administrativnih barijera i radnih dozvola, zapošljavati se u svim zemljama clanicama. Tek krajem 2013. godine, sve zemlje clanice moraju omoguciti pristup bugarskim i rumunjskim radnicima svojim tržištima rada pod istim uvjetima koji vrijede i za njihove državljane. Tako ce, sedam godina nakon što su njihove zemlje ušle u EU, Rumunji i Bugari u potpunosti uživati u jednoj od temeljnih sloboda na kojima je zasnovana Europska unija.

Moglo je Bugarima i Rumunjima biti i drugacije da se Europa, malo nakon njihovog "dolaska" 2007. godine, nije suocila s ozbiljnom financijskom i gospodarskom krizom koja je izazvala duboke potrese na tržištima rada mnogih zemalja clanica. Mogli su se Bugari i Rumunji nadati tretmanu slicnom onome kakav su nekoliko godina ranije imale druge nove clanice, iz Istocne i Srednje Europe. Radnicima iz osam bivših komunistickih zemalja, koje su pristupile Uniji u proljece 2004. godine, tržišta Velike Britanije, Irske i Švedske otvorena su istog trena. Vecina drugih "starih" clanica vrata im je otvorila dvije ili tri godine kasnije. No, tada se sve promijenilo i radnici iz Bugarske i Rumunjske morali su se prilagoditi novim pravilima.

Španjolska ogranicenja

Izvješce Europske komisije u meduvremenu je pokazalo da stare clanice nemaju razloga strahovati od radnika iz tih dviju zemalja. Njihov dolazak gotovo uopce nije srušio cijenu rada na zapadu - place su, u prosjeku, u Zapadnoj Europi tek 0,28 posto manje nego što bi bile da nema radnika iz Bugarske i Rumunjske. S druge strane, oni su svojim vještinama i popunjavanjem radnih mjesta u sektorima u kojima je kronicno nedostajalo radne snage cak i pripomogli gospodarstvima zemalja primateljica. No, ni to, niti poziv Europskog parlamenta da se uklone sve barijere, nije puno pomogao. Dio starih clanica krenuo je upravo u suprotnom smjeru.

Španjolska je, primjerice, tek u kolovozu prošle godine, zbog rasta nezaposlenosti, odlucila uvesti ogranicenja za radnike iz Rumunjske iako takva ogranicenja ranije nisu postojala. Belgija je, pak, unatoc ranijim najavama o ukidanju restrikcija, odlucila zadržati ih do zadnjeg dana, do kraja 2013. godine.

Ako Europi uskoro ne krene na bolje, slican tretman mogu ocekivati i hrvatski radnici nakon ulaska u EU. Još za vrijeme pregovora s Bruxellesom, hrvatski su pregovaraci bili svjesni da nece moci izbjeci uvodenje prijelaznog razdoblja za slobodno kretanje radne snage. Ako ni zbog cega drugog, onda zbog principa zemalja clanica da se prema svim pridošlicama primjenjuju ista pravila. Pritom je svakoj clanici prepuštena konacna odluka želi li otvoriti tržište rada odmah po pristupanju Hrvatske ili ce odredena ogranicenja zadržati i iducih nekoliko godina.

Restrikcije najdulje smiju trajati sedam godina nakon ulaska. Ipak, neke zemlje, kako doznajemo, namjeravaju svoja tržišta rada otvoriti hrvatskim radnicima vec u srpnju 2013. godine. Medu njima su, primjerice, Poljska, Rumunjska, Ceška, ali i Švedska te, vrlo vjerojatno, Finska.

Europa bez barijera

Poljski diplomatski izvori napominju da je njihovo zakonodavstvo, koje regulira pitanje zapošljavanja, prilicno liberalno te da zasad ne postoje planovi da se to promijeni. Zato nema ni indicija koje bi sugerirale da ce Poljska ograniciti pristup hrvatskim radnicima na svoje tržište rada. Podsjecaju ujedno da Poljska nije uvodila restrikcije niti za zapošljavanje radnika iz Bugarske i Rumunjske.

Rumunjska, pak, smatra da slobodu kretanja radnika, kao temeljno nacelo na kojem pociva jedinstveno europsko tržište, treba primjenjivati bez diskriminacije na sve gradane Unije, bez obzira na to iz koje clanica dolaze. Zato Bukurešt ima politiku da ne uvodi nikakva ogranicenja za radnike koji dolaze iz drugih zemalja clanica. Isto nacelo, porucuju iz te zemlje, primjenjivat ce i na Hrvatsku, jednom kada pristupi EU.

Još jedna tzv. nova zemlja clanica razmišlja slicno. Cetiri temeljne slobode EU-a, medu kojima je i sloboda kretanja, Ceška smatra jezgrom europske integracije. Uvjereni da Europu treba izgradivati bez unutarnjih granica, Cesi su, kako sami isticu, kao slogan svog predsjedanja Unijom 2009. godine odabrali poruku "Europa bez barijera". Na Bugare i Rumunje nisu primijenili nikakva ogranicenja pa je njihovo cvrsto, u više navrata ponovljeno politicko opredjeljenje, da ce se i prema Hrvatskoj odnositi na isti nacin.

Od starih clanica EU-a, zasad smo uspjeli doznati tek za dvije koje ne razmišljaju o zadržavanju restrikcija za zapošljavanje hrvatskih radnika i nakon srpnja 2013. godine. Iz veleposlanstva Švedske otvoreno porucuju: "Švedska namjerava u potpunosti otvoriti svoje tržište rada radnicima iz Hrvatske". Finska, pak, konacnu odluku još nije donijela, nego ce to uciniti prije samog pristupanja Hrvatske Uniji. Ipak, zasad nije izgledno da ce uvoditi kvote za Hrvatsku, kao što nisu uvodili ni za Rumunjsku i Bugarsku prije pet godina, kad su te dvije zemlje postale dio EU-a.

Strah od vodoinstalatera

Informacije iz ostalih zemalja clanica Unije ukazuju na to da ili nisu donijele odluku i ne znaju kakva ce ona biti ili da još uvijek nisu spremne potvrditi da ce za hrvatske radnike na njihovom teritoriju i nakon ulaska u EU vrijediti drugacija pravila od onih koja vrijede za državljane drugih clanica Unije.

Iz francuskog veleposlanstva tako porucuju da ce Francuska "o primjeni, odnosno neprimjeni prijelaznih razdoblja, predvidenih u Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU, odluciti kad za to dode vrijeme". Francuska se javnost, podsjetimo, uoci i nakon velikog proširenja Unije na istok 2004. godine, bojala dolaska "poljskog vodoinstalatera" kao sinonima za jeftinu radnu snagu iz novih clanica. Autor tog stereotipa, desno orijentirani francuski politicar Philippe de Villiers kasnije je plašio javnost i "bugarskim kamiondžijama" koji dolaze oteti francuska radna mjesta.

Francuska je ipak postupno otvarala svoje tržište, pocevši sa sektorima u kojima im je nedostajalo radne snage, poput socijalne i zdravstvene skrbi ili gradevine, da bi sredinom 2008. ukinula sva ogranicenja za radnike iz osam tranzicijskih zemalja. Bugarima i Rumunjima je, pak, omoguceno brzo dobivanje radnih dozvola ako se prijave za jedan od 62 posla u kojima je problem naci radnike.

Kako ce se prema hrvatskim radnicima ponašati Austrija, u njihovom veleposlanstvu nismo uspjeli doznati jer tvrde da "u Austriji nisu donesene nikakve odluke". Službeni stav još nema ni Nizozemska, dok je za Španjolsku preuranjeno govoriti o tom pitanju jer, takoder, vlada u Madridu nije donijela odluku.

Slovenske analize


Velika Britanija bi, pak, mogla uvesti odredene mjere, ali ce njihov stav biti objavljen u iducem razdoblju, kako se bude približavao trenutak pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Odluka Londona ovisit ce, prije svega, o analizi stanja, odnosno o procjeni opsega i utjecaja moguce migracije radne snage iz Hrvatske nakon prikljucenja Uniji.

Što se tice Njemacke, jedne od zemalja kojoj zasigurno teži najviše hrvatskih radnika, neslužbeno se doznaje da postoji mogucnost da ce Berlin iskoristiti odredbu koja im daje pravo ograniciti pristup tržištu rada. No, ni u Njemackoj definitivna odluka još nije donesena.

Neslužbeni izvori napominju i da u Njemackoj ionako vec živi i radi 200 tisuca hrvatskih gradana, a za njih se situacija nece promijeniti cak ni ako Njemacka zadrži ogranicenja jer bi, u tom slucaju, za zapošljavanje vrijedili isti uvjeti i kriteriji kao danas, kada Hrvatska nije clanica EU-a.

Konacna odluka ceka se i u Sloveniji. "Imajuci u vidu da je indikativni datum ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., Republika Slovenija ce prije toga obaviti strucne analize ucinka otvaranja tržišta rada i za hrvatske radnike odnosno ucinka potencijalne upotrebe prijelaznog razdoblja. Spomenute analize poslužit ce kao osnova pri odlucivanju po tom pitanju", porucuju iz veleposlanstva nama susjedne države clanice EU-a. (Irena FRLAN/Novi list)

Nacelo reciprociteta

U pogledu slobodnog kretanja radne snage, ako Hrvatska ude u EU, primjenjivat ce se nacelo reciprociteta. To znaci da Hrvatska, na isti nacin i na isto razdoblje, može ograniciti pristup svom tržištu rada državljanima onih zemalja clanica koje takvo ogranicenje uvedu na svome teritoriju za radnike iz Hrvatske.


Podijeli: Facebook Twiter