Pod nadzorom i banke s poslovnicama u Istri

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Nakon što je prisilno likvidirao Credo banku, pod pojacanim nadzorom HNB-a još su cetiri male banke - Banka Kovanica, Nava banka, Karlovacka banka i Vaba, odnosno nekadašnja Varaždinska banka. Pojašnjavajuci razloge, viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da je prica s Credo bankom izolirani slucaj, buduci da se tamo radilo o kriminalnim radnjama.

- Nema mjesta panici. Nema govora o tome da sam generalizirao slucaj na sve male banke; ima dobrih, prepoznatljivih malih banaka, koje uspješno posluju, pod dobrim brendovima, rekao nam je Holjevac.

HNB je navodno zatrpan pozivima prestrašenih gradana koji štede u malim, ali i velikim bankama.

- Ono što sam mislio je da postoji cetiri do pet banaka cija adekvatnost kapitala jest iznad one koja je propisana zakonom, medutim, po nama su one i dalje u "crvenoj zoni". To znaci da ako bi eventualno došlo do otežanog poslovanja, u smislu pogoršanja naplate, njihovi amortizeri su slabiji, izloženije su rizicima. Zato ih pratimo i pokušavamo ih na neki nacin natjerati da podignu stopu adekvatnosti kapitala, tumaci Holjevac.

Viceguverner naglašava da je cijeli bankarski sustav u Hrvatskoj dobro kapitaliziran, no na manje banke HNB i inace apelira da se spoje upravo kako bi osnažile kapital kojeg bi potencijalno moglo manjkati ukoliko dode do tih pojacanih rizika.

Što se tice velikih banaka, iako posluju u okviru stranih grupacija od kojih neke sada ostvaruju gubitke, Holjevac kaže da u Hrvatskoj sve dobro posluju. Ne vjeruje pritom da bi moglo doci do odljeva kapitala, ni kada je rijec o talijanskim, ali ni austrijskim bankama. Nastavi li se, medutim, vani kriza, mogli bi izostati novi kapitalni priljevi, zakljucuje viceguverner.

No, iako Credo banka drži tek 0,44 posto tržišta, njezin je krah ipak odjeknuo, buduci da su gradani više no ikad senzibilizirani na bilo kakav šum nove krize, nakon što vec više od tri godine cijeli svijet trese globalna financijska kriza.

Cinjenica je da se u prvom valu globalne krize hrvatski bankarski sustav uspješno obranio, i još i pomagao državu, te je i dalje visokokapitaliziran, iako mu je slaba tocka što je pretežito oslonjen na talijansko tržište koje se trese uslijed dužnicke krize. (A. DRAGOJEVIC MIJATOVIC/Novi list)


Podijeli: Facebook Twiter