Vlada je po prvi put napravila popis svih privatnih i javnih projekata u Hrvatskoj koji se nude stranim i domacim ulagacima. Rijec je o registru od 386 investicija kojeg dobili su sudionici dosad najveceg medunarodnog skupa za strane investitore u Hrvatskoj, koji se u ponedjeljak i utorak održao pod nazivom "Invest in Croatia".
Taj registar upravo je završen zahvaljujuci potpredsjedniku Vlade Domagoju Ivanu Miloševicu. On je na pripremi tog skupa i registru investicija radio mjesecima i za to je dobio brojne pohvale sudionika jucerašnjeg skupa u hotelu Westin, na koji su doputovali neki milijunaši i milijarderi iz svjetskih poslovnih krugova.
No, na skupu je bilo i razocaranih, poput šeika Mohameda Althanija, clana kraljevske obitelji iz Katara i direktora tvrke koja okuplja tamošnje investitore. Oni su prije nekoliko godina željeli graditi LNG terminal na Krku, ali im nije pošlo za rukom.
Althani kaže da se u Hrvatskoj treba prestati neprekidno govoriti o borbi protiv korupcije, ako je taj problem skinut s dnevnog reda, jer to negativno utjece na investitore. "Ja ne želim potrošiti nekoliko milijuna na natjecaj, ako borba nije ravnopravna, a morala bi biti", upozorio je Althani, naglasivši da investicije i korupcija ne idu zajedno.
Registar ce biti uskoro objavljen na internetskim stranicama Vladinih institucija, a u njemu se na jednom mjestu nalazi popis svih investicija, privatnih i javnih, Vladinih i županijskih projekata. Sabrano je 207 investicija ispod 30 milijuna eura, te 179 investicija skupljih od 30 milijuna. Kako doznajemo iz poslovnih krugova, oko 150 investicija registar je preuzeo iz podataka HUP-a.
Primjerice, medu ulaganjima u energetici registar navodi cetiri hidroelektrane na Savi, dvije na Dravi, Omblu i Dubrovnik II, termoelekranu Plomin, geotermalne elektrane Podravsku Slatinu i Recicu kod Karlovca te hidrosustav Kosinj u Lici. Registar obuhvaca investicije u razlicitim fazama - od projektiranja, preko prikupljanja dozvola, do onih u realizaciji.
Mnogi stranci misle da ce Hrvatska ulaskom u EU imati bolje ekonomske izglede. David Fass iz australske investicijske banke Macquarie smatra da se mala Hrvatska ne može natjecati s masovnim proizvodima velikih serija, pa joj je preporucio da se specijalizira za izradu kvalitetnih proizvoda u malim kolicinama, za koje su potrebni visokoobrazovani i specijalizirani kadrovi.
Scott: Ne povecavajte dug, privlacite investicije
Ekonomist Andrew Scott (London Business School) preporucio je hrvatskim vladama da ne povecavaju vanjski dug, nego da se usredotoce na privlacenje izravnih stranih investicija. Upravo one mogu osigurati dugorocno stabilan rast, a po njima se mjeri u uspjeh pojedine tranzicijske zemlje, tvrdi Scott.