U vrijeme kada se ocekuje navala velikog broja turista u špici sezone, na svakom kantunicu u Puli, Rovinju, Porecu, Umagu, Novigradu nicu novi restorani, zalogajnice, konobe, oštarije. Svi se dice svojim menijem i pozivaju na cevapcice, patagonijske lignje s pomfritom, pljeskavice i becki odrezak s listom zelene salate i limunom kao nezaobilaznom dekoracijom, cvrsto ukorijenjenom zadnjih pedeset godina.
Gosti se ne pozivaju samo šarenim, vrištecim reklamama, nego se doslovce vuku za rukav, a pritom restorateri najcešce ne nude tradicionalna istarska jela. To je nažalost slika jadranske, pa tako i istarske gastronomije u velikoj vecini slucajeva, cast vrhunskim izuzecima. A više od 70 posto turista svrstava odlazak u restoran na drugo mjesto svojih aktivnosti za vrijeme godišnjeg odmora na moru.
Ocito je to shvatio i ministar turizma Damir Bajs koji je u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Hrvatskom obrtnickom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom prije godinu dana pokrenuo hvalevrijednu inicijativu brendiranja i promoviranja hrvatske domace kuhinje.
Naime, Ministarstvo turizma nedavno je izradilo i promoviralo pravilnik o utvrdivanju standarda "Hrvatska autohtona kuhinja" koji definira oko 500 autohtonih hrvatskih jela - od predjela do deserta - koja se mogu naci na jelovnicima hrvatskih restorana i time se izdvojiti od ostalih.
Na popisu 500 autohtonih jela, koji ce se novim prijedlozima moci i
nadopunjavati, od istarskih jela našli su se fuži, njoki, pljukanci,
krafi, štrunci, fritaja sa šparogama, nonina kanavaca, špaleta u vinu,
domaca tjestenina s tartufima, juha od lece i povrca s maslinovim uljem,
maneštre, jota, domace kobasice i ombolo s kuhanim kupusom, istarski
žgvacet od domace kokoši, janjetine ili teletine, zatim cukerancici,
fritule, kroštule, smokvenjak i mnoga druga.
Naravno tu su i neka druga
jela koja se u Istri spravljaju kao i na cijelom Jadranu i ostatku
Hrvatske kao što su cvarci, slane sardele, kamenice, sirevi i pršut,
kosana mast, domaci kruh, krvavice, salata od hobotnice, riba na savor,
buzara, crni rižot, rižot s morskim plodovima, jadranski rakovi na
salatu, kosana mast, razne juhe s domacom tjesteninom, biftek, frigana
sitna riba, hobotnica i lignje pod pekom, kuhana riba i mnoga druga
jela.
Naime, prema novom pravilniku, koji bi trebao pomoci da se Hrvatska profilira kao zemlja s dobrim jelom i picem što, moramo priznati, nece biti lako s obzirom na konkurenciju koja vec odavno ima brendiranu gastronomiju, svakom restoranu ciji jelovnik sadrži više od 70 posto autohtonih hrvatskih jela pripast ce posebna oznaka koja ce ga time isticati iznad ostalih.
Drugi, koji budu imali samo dio takvih jela na meniju, nece dobivati oznaku, nego ce to biti istaknuto u njihovim jelovnicima. Ako projekt bude zaživio kako se ocekuje, mogli bi se s vremenom specijalizirati restorani s istarskim, dalmatinskim, medimurskim, slavonskim i drugim hrvatskim jelima.
Dušan Cernjul iz Ceha ugostitelja Obrtnicke komore Istarske županije kaže da bi vec sada u Istri takvu oznaku moglo dobiti od 80 do 100 ugostiteljskih objekta. Kaže da su to vecinom kvalitetni restorani i konobe koji drže do svog imena. (B. BAN)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. CIJELI MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SRIJEDE.