Standard i zdravstvo pred ponorom

Uz rebalans proračuna, Vlada je u Sabor poslala i prijedlog da se u sljedeće dvije godine proračunski rashodi zadrže na ovogodišnje 122,34 milijarde kuna. To znači da u sljedeće dvije godine u Hrvatskoj neće biti rasta penzija za 1,2 milijuna umirovljenika niti veća primanja može očekivati 240 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i u javnom sektoru.

U iduće dvije godine očekuje se godišnja inflacija od dva do tri posto, što automatski znači da će gotovo 1,5 milijuna građana Hrvatske u tom razdoblju s istim iznosom mjesečnih primanja morati plaćati skuplju robu i usluge, odnosno da će njihov životni standard pasti.

Jedino što može utjecati na poboljšanje standarda u Hrvatskoj je pokretanje proizvodnje i novo zapošljavanje, upozorava analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, jer dosadašnji rast standarda i osjećaj građana da postaju bogatiji, koji se najbolje vidi kroz porast vrijednosti nekretnina i automobila koje su kupovali, nije bio u skladu s produktivnošću u zemlji pa će se u sljedeće tri godine to morati korigirati i usklađivati.

Zaustavljanje srozavanja životnog standarda građana moguće je, smatra sindikalist Ozren Matijašević, ako banke prihvate ključnu ulogu u podržavanju poduzetništva kroz iste uvjete kreditiranja kakvi vrijede u matičnim zemljama tih novčarskih institucija.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi čini se najvećim gubitnikom proračunskog rebalansa - u tom se segmentu proračun reže za 306 milijuna kuna. No, ovog puta škare nisu pretjerano zahvatile zdravstveni sustav, već socijalu.

Tako će se naknade kućanstvima u sklopu zaštite vojnih i civilnih invalida rata smanjiti za 13,9 milijuna kuna, dok će se po dva milijuna kuna manje izdvojiti za naknade bivšim političkim zatvorenicima i pomoći savezima i udrugama.

Gotovo 12 milijuna kuna, pak, uštedjet će se na skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te za tjelesno i mentalno oštećene osobe pa će se u ovoj godini za to utrošiti 393 milijuna kuna.

Proračun HZZO-a smanjuje se za 261 milijun kuna, od čega se najveći dio - 201 milijun - odnosi na naknade za bolovanja. Uštedjet će se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira. Naime, umjesto planiranih 550 milijuna kuna, za subvencioniranje skupih lijekova utrošit će 100 milijuna manje. (G. GALIĆ/Novi list)