Istrani najštedljiviji s kruhom

U Hrvatskoj se godišnje baci hrane u vrijednosti oko četiri milijarde kuna. Za tu bi se vrijednost mogla više od dvije godine osigurati isplata, primjerice, dječjeg doplatka. Među hranom koja se svakodnevno nađe u vrećama za smeće je i kruh, jedna od osnovnih namirnica, koja se redovito ističe kao "blago" koje treba štititi jer svaki porast cijene kruha predstavlja direktan udar na standard građana.

No, najnovije istraživanje Gfk-a pokazuje da stanovništvo Hrvatske i nije tako "gladno kruha", odnosno da čak 60 posto kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh.

Kupuje se previše
Uglavnom, koliko god statistika i procjene o potrošnji kazuju da po stanovniku godišnje potrošimo 75 do 90 kilograma kruha, značajan dio te potrošnje završi na otpadu. Istraživanje pokazuje da 14 posto ispitanika uglavnom baca višak kruha pa bi se moglo reći da 182 tisuće obitelji u zemlji to čine redovito.

Tek oko 40 posto kućanstava u zemlji, pokazuje istraživanje, uglavnom pojede sav kupljeni kruh. Drugim riječima, od oko 1,3 milijuna kućanstava u zemlji njih 780 tisuća kupuje kruha više no što ga treba, a 520 tisuća uglavnom kupuje razumne količine.

U vrijeme krize građani se odriču ili smanjuju potrošnju svega, osim kruha. No, ni s tom se namirnicom očito ne raspolaže razumno i u strahu se kupuju količine veće od stvarnih potreba. Te viškove čak bi 80 posto kućanstava, pokazuje istraživanje, bilo voljno odlagati u slučaju da se organizira skupljanje starog kruha kao sekundarne sirovine.

Za mrvice ili životinje
Po rezultatima istraživanja što ga je tijekom srpnja anketama u kućanstvima proveo Gfk, 39 posto kućanstava uglavnom potroši sav kupljeni kruh, dok 47 posto ispitanika višak kruha iskoristi za pravljenje krušnih mrvica ili ga skuplja i daje za hranu onima koji uzgajaju domaće životinje. Višak kupljenog kruha baca oko 14 posto ispitanika.

Istrani i Primorci najštedljiviji su s kruhom. Istraživanje pokazuje da je iskorištenog kruha na tim područjima oko 54 posto, dok se na području Like, Korduna i Banovine iskoristi oko 53 posto kupljenog kruha, a u Slavoniji oko 44 posto. Dalmatinci, pak, iskoriste svega 35 posto kupljenog kruha, a stanovništvo Zagreba i okolice 37 posto.

Po kruhu rasipna Dalmacija najsnažnije podržava odlaganje te namirnice kao sekundarne sirovine (87 posto ispitanika). Slijede Istra i Primorje, gdje bi 82 posto ispitanika višak kruha odnosilo na specijalna odlagališta, kao i Slavonija u kojoj je za tu opciju 81 posto ispitanika. S obzirom na stavove koje kućanstva iskazuju, možda je trenutak da i Hrvatska, po uzoru na susjednu Sloveniju, organizira posebna odlagališta za prikupljanje kruha kao sekundarne sirovine. (Gabrijela GALIĆ/Novi list)

PROČITALI STE SKRAĆENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.