I Hrvati bi se vratili njemačkoj marki

Euro se trese, a građani eurozone s nostalgijom se prisjećaju svojih starih valuta, pa tako prema zadnjim istraživanjima više od polovice Nijemaca želi povratak njemačke marke. Može se postaviti hipotetsko pitanje, što bi hrvatski građani učinili da euro propadne, u kojoj bi valuti onda štedjeli i koju bi valutu u tom slučaju percipirali kao čuvara vrijednosti? Možda napokon kunu?

- Nema dvojbe da bi se u slučaju raspada eurozone Hrvati vratili njemačkoj marki, jer je marka u svijesti naših građana oduvijek bila percipirana kao oslonac, a euro smo prihvatili jer smo ga doživjeli kao supstitut za marku. Nešto malo je tu ulogu igrala i talijanska lira, no marka je na ovim prostorima bila dominantna, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.

Zanimljivo je, dodaje, da primjerice u Rusiji njemačka marka nikada nije zaživjela kao rezervna valuta, već je tu ulogu igrao američki dolar. Britanska funta, pak, uopće nije profunkcionirala kao rezervna valuta u širem smislu, već u tu svrhu služe isključivo dolar i euro, no da euro kojim slučajem propadne, opet bi se formirale nacionalne valute, i naši bi se građani zbog snage njemačke ekonomije i tradicije opet odlučili za tu stranu valutu, smatra Novotny.

Kuna je u Hrvatskoj, naravno, službena valuta u kojoj se obavljaju sva plaćanja, međutim, Novotny drži da bi teško u budućnosti mogla postati više od toga, između ostalog, i jer je «u nadležnosti HNB-a pa se u nju nema dovoljno povjerenja».

K tome, kaže, vodila se politika koja je i dovela do ovolikog stupnja euriziranosti jer smo imali ili još uvijek imamo propise u kojima su čak i prekršajne kazne izražene u njemačkim markama. Ako je zakonodavac svojevremeno tako procijenio, onda nije ni čudo da su potrošači prema domaćoj valuti reagirali s nepovjerenjem, zaključuje Novotny.

Inače, prema istraživanju instituta Ipsos, za markom više žale zapadni od istočnih Nijemaca, a čežnja za bivšom valutom izraženija je kod starijih generacija koje su najbolje godine provele upravo uz marku kao simbol moći njemačkog gospodarstva. (A. D. M./Novi list)