Plaćanje TV pretplate uz struju pravno upitno

Prema novom Zakonu o HRT-u, koji je otišao iz Vlade u Sabor na prvo čitanje, televizijska pretplata iznosit će najviše 1,5 posto prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj, što bi sada iznosilo oko 80 kuna, no zakonom nije definiran i njen najniži mogući iznos. Kaže se samo da će je, jednom godišnje, određivati budući nadzorni odbor HRT-a.

Sigurno je, međutim, jedno - RTV pristojbu ubuduće će plaćati svi oni koji plaćaju račune za struju, čime bi HRT trebao dobiti novih 600 tisuća pretplatnika! Naime, sada ih broji 1,5 milijuna, dok HEP ima 2,1 milijun potrošača u kategoriji kućanstva. Problem je, međutim, u tome što za HEP kategorija kućanstava ne podrazumijeva samo nastanjene stanove i kuće, već i velik broj stubišta, garaža, malih pomoćnih objekata i slično, za koje se plaća struja.

U Ministarstvu kulture, koje je pisalo Zakon o HRT-u, kažu da će s vremenom pojedinosti biti razrađene, no u Sabor je otišao zakon u kojem stoji da će ubuduće pretplatu za televiziju i radio plaćati svaka pravna ili fizička osoba koja plaća električnu energiju.

Onima koji negdje imaju brojilo, no ne i televizor, preostat će samo solucija da, kad od HRT-a dobiju obavijest o plaćanju pretplate, odu kod javnog bilježnika i potpišu izjavu da u tom objektu nemaju TV prijamnik.

Uzme li se hipotetski u obzir činjenica da među sadašnjim 2,1 milijunom HEP-ovih kućanstava ima 500 tisuća objekata bez televizora, njihovi će vlasnici kod javnih bilježnika morati ostaviti 23,45 milijuna kuna jer ovjera ovakve izjave košta 46,9 kuna po primjerku.

Iznos PDV-a od tako prikupljene cifrice otići će, pritom, i u državnu blagajnu. Dobije li HRT, dakle, oko 500 tisuća javnobilježničkih potvrda o neposjedovanju televizora, ostat će mu novih oko 100 tisuća pravih kućanstava, na kojima bi trebao zarađivati, prema sadašnjoj računici, dodatnih osam milijuna kuna mjesečno, odnosno 96 milijuna kuna godišnje.

Pravnici tvrde da onaj koji nešto od kupca naplaćuje mora dokazati trošak, a ne da trošak pretpostavlja pa kupac onda dokazuje da on kupac zapravo - nije. Kako ističe Marko Baretić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, to da pravni ili fizički subjekt dokazuje da nema nečeg što mu se želi naplatiti u najmanju je ruku pravno neuobičajeno i nespretno.

Osim toga, kažu pravnici, upitna je i odredba zakona koja kaže da će HEP biti dužan HRT-u redovito dostavljati podatke o svojim korisnicima budući da to zadire u sferu zaštite tajnosti osobnih podataka. (B. MRVOŠ PAVIĆ, S. PAVIĆ/Novi list)