Krediti u švicarcima postaju noćna mora

Franak je prema kuni ovih dana ojačao za novih 0,85 posto, pa sada srednji tečaj iznosi rekordnih 5,47 kuna za franak. Tko je prosječni stambeni kredit u švicarskim francima podignuo sredinom 2007., kada su franci bili iznimno popularni zbog nešto nižih kamata, sada ima ratu veću za cijelih tisuću kuna, a najveći skok dogodio se upravo krajem prošle te u ovoj godini, kada su rate narasle za 400 do 500 kuna!

Prema srednjem tečaju HNB-a, u srpnju 2007. franak je vrijedio 4,4 kune, što znači da je 100 tisuća franaka bilo oko 440 tisuća kuna, a sada kada se tečaj popeo na gotovo 5,5 kuna, protuvrijednost tog iznosa je oko 550 tisuća kuna, što je skok veći od 100 tisuća kuna, a s takvim rastom glavnice rastu i rate kredita. Primjerice, prema kreditnim kalkulatorima banaka, rata kredita od 100 tisuća franaka na rok otplate od 20 godina uz kamatnu stopu od oko šest posto iznosi 716 franaka.

Prije tri godine rata je dakle u kunskoj protuvrijednosti iznosila 3.150 kuna, ali kad se oduzme i razlika u kamatnoj stopi koja se u međuvremenu povećala, anuitet je bio i niži, oko 2.900 kuna. Sa sadašnjim pak tečajem spomenuta rata u kunama iznosi nešto manje od 4.000 kuna. Razlika je dakle samo po osnovi tečaja oko tisuću kuna, a s kamatnim prirastom (s oko četiri na oko šest posto godišnje kamate) i premašuje taj iznos.

Klijenti banaka s kojima smo razgovarali žale se da teško i mogu pratiti tečaj jer svaki mjesec, očekujući rast rate, u kunama uplate malo više, za svaki slučaj, no do kraja mjeseca opet budu u negativnoj tečajnoj razlici.

Na tablici HNB-a s kretanjem tečajeva vidljivo je da se sve do listopada 2008. švicarski franak držao ispod 4,7 kuna, međutim tada počinje njegov rast, a građani prvi put shvaćaju što znači biti izložen tečajnom riziku na koji je HNB upozoravao, s obzirom na to da drži stabilnim tečaj kune prema euru, ali kretanje franka prema kuni se izvodi posredno, preko njegova kretanja prema euru. Budući da su stvari za euro pošle nizbrdo, hrvatski građani s kreditima u francima sada to itekako osjete.

Tih je kredita oko 15 posto u ukupnim kreditima građana, a bilo ih je i više, no dio dužnika se već na prvi znak problema nastojao riješiti švicaraca prebijajući ih novim kreditom u kunama ili u eurima. Lani se franak pak prema kuni kretao oko 4,8 kuna pa je rata iz našeg primjera bila oko 3.400 kuna, no u siječnju i veljači ove godine probija granicu od 4,9 kuna, da bi u ožujku skočio na pet, a potom i više, do sadašnjih gotovo 5,5 kuna.

To znači da je od prosinca prošle godine do sada rata narasla s oko 3.472 na 3.916 kuna, što je gotovo 500 kuna više. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/Novi list)

ANALIZU SITUACIJE NASTALE ZBOG RASTA ŠVICARSKOG FRANKA PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SUBOTE.