Referendum bi koštao 70, ne 170 milijuna

Izjašnjavanje građana o Zakonu o radu (ZOR) - radničkoj Bibliji, kako ga sindikati nerijetko nazivaju - Vlada pokušava promovirati kao temeljno pitanje opstanka ili gospodarske propasti države. I pritom zaboravlja da je po dosad obrađenim podacima oko 724 tisuće građana podržalo peticiju za organiziranje referenduma o ZOR-u.

To je volja oko 16 posto biračkog tijela zemlje, koju niti jedna vlada ne smije zanemariti. S koliko se poštovanja uopće Vlada odnosi prema građanima pokazuje i podatak da pošteno ne procjenjuje ni cijenu demokracije - referenduma.

Pa će dužnosnici bubnuti iznos od 170 milijuna kuna, a toliko nisu koštala ni dva kruga predsjedničkih izbora. I za to je potreban rebalans proračuna, ali on, čini se, nije potreban zato što je u pet mjeseci država prikupila 900 milijuna kuna manje od doprinosa no što je planirala.

Iako se u javnosti spominje da su dva kruga predsjedničkih izbora koštala oko 140 milijuna kuna, po proračunskim podacima u tu je svrhu utrošeno nepunih 125 milijuna ili po krugu 62,5 milijuna kuna. Tako ni referendum o ZOR-u državnu kasu ne bi trebao koštati više od 70 milijuna kuna. Ta sredstva Vlada bi u proračunu lako mogla pronaći.

Proračunske zalihe u ovoj godini iznose 270 milijuna kuna. Iako će dio tog novca zasigurno otići na naknadu štete poljoprivrednicima, dio sredstava mogao bi se iskoristiti i za razvoj demokracije. I to bez rebalansa proračuna. A ako Vlada ne želi dirati proračunske zalihe, novac za referendum može naći rezanjem cijelog niza proračunskih stavki.

Mogla bi, primjerice, preraspodijeliti 100 milijuna kuna namijenjenih nepostojećem ZERP-u ili to isto učiniti s više od 150 milijuna kuna koliko porezne obveznike koštaju četiri središnja državna ureda čiji je posao jednak onom što ga obavljaju ministarstva i državni fondovi.

Intelektualne usluge posebna su priča. Kao što smo već upozoravali, one su u sedam godina udeseterostručene i sa 126 milijuna kuna narasle su na 1,3 milijarde. Kada bi ih država vratila samo na razinu 2007., gdje se vratilo i gospodarstvo, osigurala bi 453 milijuna kuna. No, Vlada je odlučna i tvrdi da za demokraciju novca nema, odnosno reforme treba provesti ili će država gospodarski skliznuti u bezdan.

Vladinu poruku da nema novca za referendum sindikati smatraju uvredljivom za sve građane koji su potpisali peticiju. "Cijena referenduma je kao krug predsjedničkih izbora. A i ta sredstva koja su izdvojena iz proračuna treba revidirati, ući u njihovu strukturu i vidjeti gdje se i na što trošilo", veli Ozren Matijašević, sindikalni koordinator. Vladi poručuje da će se sindikati potruditi za dodatne uštede te da će naći volontere za biračke odbore.

"Vlada koja ne sluša volju svojih građana treba se maknuti", eksplicitan je Ivan Tomac iz SSSH-a. Komentira da Vlada izjavama da novca za referendum nema priznaje da u goroj poziciji nego Grčka i da bi onu "dužan kao Grčka" trebalo promijeniti u "dužan kao Hrvatska". (G. GALIĆ/Novi list)