Revizija pretvorbe nemoguća misija

U saborskoj raspravi o izmjenama Ustava predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Damir Kajin osvrnuo se na novopredloženi članak Ustava kojim se propisuje da nema zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji. "Nema dvojbe, pretvorba i privatizacija izvršeni su u vrijeme rata. Za mene su oni jednaki ratnom zločinu. Ratni zločin razumljivo da ne smije zastarjeti. Da se sankcionira ratni zločin uvijek ima vremena, ali kako sada stvari stoje u Republici Hrvatskoj?", kaže Kajin i dodaje: "Majka svih pljački u Hrvatskoj, tako je ja vidim, je pretvorba, iako se usuđujem reći da se ovih zadnjih šest godina možda čak i više otimalo nego u ono vrijeme pretvorbe."

"Potrebna je politička volja i potrebna je reforma pravosuđa, jer bez da promijenimo dobar dio aktera u pravosuđu od svega toga, ja mislim, da neće biti ništa", smatra zastupnik IDS-a. Iznio je dva primjera iz kojih je, kaže, vidljivo da je nemoguće provesti reviziju pretvorbe: "Znam čovjeka koji je bio direktor u ono vrijeme nedržavne banke, davao je menadžerske kredite i njegov sin je danas suvlasnik sedam, možda osam najvećih hrvatskih tvrtki. Težak je barem sto milijuna eura. On to tada nije mogao upisivati na sebe, ali je mogao upisivati te udjele na 18 godina staroga sina i danas je evo u dionicama, u novcu, težak barem sto milijuna eura. Suvlasnik je vodećih istarskih i hrvatskih tvrtki. Primjer drugi. Vlasnici hotelskih tvrtki postali su u ono vrijeme naše banke, zbog velikih dugova koji su postojali. Nakon sanacije banaka one su prodane. Novi vlasnici banaka postali su stranci, ali ne samo banaka, nego i hotela, zemljišta i tvornica. I tko sad to može vratiti na početak? Ja tvrdim nitko."

Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine, dr. Furio Radin, naglasio je: "Ispred kluba nacionalnih manjina, želim spomenuti uglavnom dvije stvari," rekao je dr. Radin. "Prva je ona koja se tiče izvorišnih osnova ovoga Ustava, mi se apsolutno slažemo da Bošnjaci i Slovenci opet, nakon toga što su bili izbačeni, postanu dio Ustava." Furio Radin se založio da i druge manjine, poput Roma, Albanaca i Crnogoraca, uvrste u Ustav RH, objasnivši da ne mora biti riječi samo o autohtnonim manjinama.

Drugi važni dio Radinova izlaganja o ustavnim promjenama odnosio se na dodatno pravo glasa, koje se spominje u 15. članku važećeg Ustava, te na koalicijski dogovor manjinaca i HDZ-a. Radin je otvoreno najavio da o podršci njihovim zahtjevima ovisi ostanak manjinskih zastupnika u vladajućoj koaliciji. (D. G.)