Greenfield ulaganja su najteža ulaganja, ali na koncu uvelike doprinose gospodarstvu. Siguran sam da ćemo zajedno nakon ove konferencije još jednom utvrditi sve ono što je potrebno promijeniti kako bi Hrvatska podigla razinu svoje konkurentnosti sa začelja na kojem se trenutno nalazi na onu razinu za koju sam uvjeren da ju možemo postići u narednih pet do deset godina, rekao je Darko Tipurić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u pozdravnom govoru prilikom otvorenja dvodnevne konferencije "Greenfield investicije – kako snovi postaju stvarnost" koja je jučer započela u Medulinu.

Drugu godinu za redom, na ovoj su se konferenciji okupili mnogi direktori hrvatskih kompanija, te čelnici lokalnih, regionalnih i državnih uprava, kako bi na konstruktivan način razgovarali o trenutnom stanju investicija u hrvatskom gospodarstvu, iznijeli i neke pozitivne primjere, te donijeli zaključke kako sadašnje stanje poboljšati.

Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, istaknuo je da se trenutno u Hrvatskoj provode projekti vrijedni 22 milijarde kuna, od čega je oko pet milijardi kuna usmjereno u gospodarstvo i poduzetništvo.

- Jedan od najboljih primjera uspješnog iskorištavanja europskih sredstava je općina Medulin, jedna od dvije općine koje su se prijavile na integrirane projekte razvoja kulturne baštine u turističke svrhe, te im ovim putem čestitam što su dobili 16 milijuna kuna za realizaciju projekta Arheološkog parka Vižula. Upravo on treba postaviti temelje da se privuku nove Greenfield investicije u turizmu, a samim time da se otvore i nova radna mjesta, rekao je Petric i poručio da se slijedeće godine planira uložiti dodatnih pet milijuna kuna u centre kompetencija i širokopojasni Internet kroz javno-privatno partnerstvo.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić govorio je o strateškim izazovima u daljnjem razvoju energetskog potencijala u Hrvatskoj. Jedan od njih je smanjenje uvoza energije i investiranje u proizvodnju energije iz potencijala kojima Hrvatska raspolaže te osigurati adekvatan energetski miks s nižim emisijama CO2. Ćorić je napomenuo da je pritom ključna izrada energetske strategije koja bi trebala biti izrađena do kraja 2018. godine. Kao jedan od najvećih neiskorištenih potencijala za dobivanje potrebne energije u Hrvatskoj istaknuo je vodu i biomasu, te najavio da se planiraju nova istraživanja ugljikovodika na kopnu, ali i oko 60 novih projekata malih hidroelektrana. Prve radove na velikoj HEP-ovoj hidroelektrani Senj-Kosinj, najvećem energetskom projektu u posljednjih nekoliko desetljeća, možemo očekivati u 2019. godini, poručio je Ćorić. (P. SOFTIĆ)