Pula je u 21. stoljeće zakoračila sa Sveučilištem Jurja Dobrile, a danas, 12 godina nakon osnivanja, u gradu imamo više od četiri tisuće studenata, novu zgradu ekonomskog fakulteta, čitav niz novih studijskih programa. Imamo i informatički a uskoro i 3D laboratorij, sveučilišne istraživačke centre i znanstvene skupove, Studentski poduzetnički inkubator u kojem su već stasale dvije tvrtke, novi kampus s modernim studentskim domom i restoranom, sve do prvog intelektualnog vlasništva pulskog Sveučilišta, "uScopea", printanog 3D mikroskopa koji se kao studentski startup-projekt plasirao u europsko finale i čeka ga Bruxelles. Još je tu mnogo znanstveno relevantnih i zanimljivih projekata, od Da-SPACE-a do skore ekspedicije u Afriku za čije mališane pulski studenti pripremaju printani školski pribor.

Dobro je što Pulu za svoj studentski grad biraju mladi iz cijele Hrvatske, ali i Europljani na studijskoj godini u inozemstvu. Vjerojatno tome kumuje i zanimljiv izbor novih studija koji otvaraju i lakši put do posla. Umjesto prekobrojnih ekonomista općeg smjera, s pulskog FET-a, najveće sastavnice Sveučilišta, već godinama izlaze traženi stručnjaci za financije, marketing i poduzetništvo, kulturni turizam i poslovnu informatiku. Uz tradicionalne učiteljske i predškolske studije, kroatistiku, talijanistiku, povijest, u Puli se studira i romanistika, japanologija, solo pjevanje i klasična harmonika kao jedinstven studij u Hrvatskoj, ali i znanost o moru i proizvodno strojarstvo, od lani i sestrinstvo. Novi preddiplomski trogodišnji studiji prerastaju u diplomske, pa i specijalističke i doktorske. Studentima se otvaraju stalno nova vrata.

Ambiciozni spominju čak moguće otvaranje medicinskog fakulteta, ali o tom potom. Profesorski kadar za to vjerojatno će se, osim u pulskoj i rovinjskoj bolnici, morati potražiti preko Učke. Pa i Medicinski fakultet u Rijeci, reći će prof. dr. sc. Robert Matijašić, izrastao je na dugogodišnjoj pomoći profesora sa zagrebačke medicine. Tako su i Puljanima za najnoviji studij sestrinstva priskočili kolege s osječkog Sveučilišta. Tako, uostalom, i nastaju fakulteti. Tako se na neki način ostvario i san dr. sc. Mije Mirkovića o osnivanju Jadranskog sveučilišta, doduše kao posebnih mladih sveučilišta otvorenih u Puli, Zadru i Dubrovniku u novom mileniju.

Još kad pulsko Sveučilište uđe u zgradu Mornaričke bolnice i u kampusu otvore dva paviljona s novih 300 ležajeva za studente, a država se odmakne s dna EU-ljestvice po izdvajanjima za znanost… Promjena se ne treba bojati. Samo treba inzistirati na tome da strelovit rast Sveučilišta ne pojede kvalitetu, koja i dalje, i u ovom brzom, sve površnijem svijetu jamči dugoročne rezultate.

Okretanjem tehnologiji i biomedicini ne treba zapostaviti ni tradicijske studije na čijim je dobrim temeljima, postavljenima prije gotovo 60 godina, tako brzo i mogao izrasti čitav ovaj sveučilišni pogon u Puli. I kako su i tada sve pokretali istarski intelektualci - bez Mije Mirkovića i Tone Peruška ne bi bilo ni Više ekonomske škole ni Pedagoške akademije, prvih visokoškolskih ustanova u Istri - tako je i danas velik dio odgovornosti na sveučilišnim profesorima u Puli, među kojima su, dodajmo, i neki od najmlađih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• Umijeće života: Otac i vanbračno dijete
• Spašavanje vojnika Mezulića
• Nova opcija za spas Istre 1961