Na Brijunima se neće graditi zatvoreni turistički resort niti novi veliki objekti, nego će se postojeći kapaciteti obnoviti i podignuti na razinu pet zvjezdica. Bit će otvoreni svima, kao i drugi sadržaji, ali neće biti nekog novog velikog golfa, nego igralište poput postojećeg koje će se urediti, poručio je ovog tjedna ministar turizma Gari Cappelli, dodavši da je s ciljem osmišljavanja novog koncepta, po kojem bi za Brijune konačno trebali doći bolji dani, već osnovano i međuresorno povjerenstvo u kojem će uz njega raditi ministri Goran Marić i Tomislav Ćorić.

Njegova izjava ima veliku specifičnu težinu jer je njome praktički stavljena ad acta varijanta komercijalizacije otoka Veli Brijun, koju je po narudžbi vlade pripremala konzultantska tvrtka Horwath, koja je odbijena iz razloga jer nije bila usklađena s prostornim planovima Nacionalnog parka. Tim je projektom bilo predviđeno redizajniranje kompletne turističke ponude, sa zahvatima, kao što je primjerice rušenje hotela Franina i Jurina i građenje novih objekata, koji bi trajno izbrisali dio vrijedne povijesti jedinog istarskog nacionalnog parka. Vrijednost investicije procijenjena je na gotovo dvije milijarde kuna, a studijom je bilo zamišljeno da turističko-ugostiteljskim objektima na otočju upravlja koncesionar, dok bi Javna ustanova NP Brijuni bila tu samo u funkciji zaštite okoliša, odnosno održavanja prekrasnog prirodnog okruženja susjednom resortu.

Financijski pokazatelji

Što bi to značilo za NP Brijuni zorno govore financijski pokazatelji koji se mogu iščitati iz izvještaja o poslovanju iz kojih je vidljivo da im ugostiteljstvo i hoteli nose čak dvije trećine prihoda. Od izleta se godišnje zaradi oko 15 milijuna kuna, a od hotela i ugostiteljstva dvostruko više - 30 milijuna kuna. Brijuni su, uz Plitvice, Mljet i Krku, jedini nacionalni park koji sam sebe uspijeva financirati, pa je posve jasno da bi oduzimanjem tog dijela kolača ustanova poslovala s debelim minusom, koji bi pao na leđa državnog proračuna.

Ravnatelj NP Brijuni Marno Milotić zalaže se za koncept nacionalnog parka u kojem bi turizam i ugostiteljstvo bili u skladu s temeljnim principima održivog razvoja. Na tragu toga su i rezultati nove studije, koju je za Brijune izradila tvrtka Deloitte.

- Radi se o internoj studiji gdje smo željeli dobiti koncept razvoja ugostiteljsko-turističkih sadržaja temeljen na principima održivog razvoja, koji bi nam jamčio očuvanje i zaštitu prirodnih i kulturnih dobara koje imamo na našem području. Često se u razgovorima zanemaruje kulturna baština NP Brijuni koja je jedna od iznimno slojevitih i vrijednih, i prati sva povijesna razdoblja: od prapovijesti, dolaska Hrvata na ove prostore, do danas, te predstavlja vrijedan mozaik kulturne baštine hrvatskog naroda. Ova studija ide u sličnom smjeru kao i prošla, osim što je neinvazivna i u skladu s postojećim prostornim planom. Zadovoljava smjernice parka o zaštiti prirode, očuvanju kulturne baštine i upravljanju posjetiteljima, navodi Milotić.

Gradonačelnik Pule Boris Miletić je u izjavi za naš list izrekao ključnu istinu: ljepota i atraktivnost Brijuna su na razini šest zvjezdica, a ugostiteljska, odnosno hotelska ponuda, na razini jedne ili dviju zvjezdica. Ravnatelja smo pitali kako se to može promijeniti, odnosno izbalansirati, da Brijuni dosegnu nekadašnji raskošni sjaj.

- Revitalizacija i obnova postojećih građevina, koje su kulturno dobro pod konzervatorskom zaštitom, odvijala bi se u skladu s konzervatorskim smjernicama. Time bi se hotelima na otočju vratio stari sjaj, ali sve to moramo odraditi u skladu s principima održivog razvoja, kaže Milotić. (Leonid SLIJEPČEVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• Glazba dopire tamo gdje riječi ne mogu
• Privatizacija donijela nove investicije
• Brijune vole izletnici, jahtaši i domaći gosti