Investitor Nenad Bakić, pionir hrvatskog biznisa kojeg nazivaju i ekonomskim čudotvorcem, posljednjih se godina uz razgranate poslove i ulaganja snažno bavi promicanjem informatičkog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Bakić organizira Croatia Makers robotičku ligu za osnovnoškolce u cijeloj Hrvatskoj, te je osnovao Institut za razvoj i inovativnost mladih koji promiče važnosti programiranja, odnosno takozvanog STEM područja u obrazovanju (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika). Na početku školske godine organizirao je podjelu 50.000 mikro računala - prikladnih za programiranje i učenje osnova informatike - a trenutačno njegov program obuhvaća više od 500 škola.

Bakić je prvo lice hrvatske STEM revolucije koja nije, kako objašnjava, važna samo zbog konkretnih vještina, nego i da djeca nauče drukčije razmišljati i rješavati probleme. Bakić je po zvanju matematičar, karijeru je započeo na sveučilištu, te smatra da o tome ovisi budućnost nacije, a ne samo otvaranje novih radnih mjesta. "Za nastavu robotike zainteresirani su i učitelji vjeronauka," kaže Bakić.

Uz obrazovne teme, koje ga iznimno zaokupljaju, Bakić je još uvijek najagilniji hrvatski ulagač s interesima od turizma do prerađivačke industrije. Ulaže u istarske hotele i turističke kapacitete, ali je spreman dati savjet kako i gdje investirati novac ako ga posjedujemo.

- Posljednjih godina snažno promičete informatičko obrazovanje, STEM i robotiku - smatrate li to okosnicom društvenog razvoja?

- Naše školstvo je u krizi, a poznato je da su nam na svim relevantnim istraživanjima rezultati naročito loši u STEM predmetima. Na koncu, Hrvatska do ove godine nije imala u osnovnim školama obavezano učenje programiranja, za razliku od većine europskih država. Primjerice, Švedska i Finska su ga uvele od prvog razreda. To je bitno ne zato jer bismo se trebali orijentirati da budemo nacija STEM-ovaca, nego jer digitalna pismenost i učenje programiranja, te upotreba novih tehnologija, uz sebe nose i algoritamsko razmišljanje, vještinu rješavanja problema i kritičko razmišljanje, što su sve kompetencije danas bitne u skoro svim strukama. Procjenjuje se da je preko 60 posto radnih mjesta u Hrvatskoj ugroženo digitalizacijom! No, u školstvu kakvo je, gdje se još uvijek uglavnom bifla informacije, u atmosferi podređenosti autoritetu, gdje hrvatski učenici imaju najmanje sati nastave godišnje, a ponajviše dodatnih instrukcija godišnje, ovakav produktivan i kreativan način učenja je jako bitan u razvoju osobnih kompetencija i aspekata karaktera kao što su vještine učenja, suradnje i komunikacije, upornosti, kreativnost i tako dalje. Na još široj razini, cijeli naš pokret koji razvija učenje na atraktivnim tehnologijama s ovakvom masovnošću utječe na cijeli školski sustav. (Dubravko GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• Nenad Bakić: Nisam pokrenuo linč na Faktograf