Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli jučer je dodijelio počasni doktorat prof. dr. sc. Werneru E.G. Mülleru sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu. Doktorat je zaslužio zbog izuzetnog doprinosa napretku i promociji hrvatske i svjetske znanosti, posebice Znanosti o moru na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Centru za istraživanje mora u Rovinju, a svečanost je održana u dvorani Tone Peruško.

Doktorat mu je uručio dr. sc. Valter Boljunčić, a o važnosti Müllerovog rada govorio je i pročelnik Odjela za prirodne i zdravstvene studije na pulskom Sveučilištu, doc. dr. sc. Mauro Štifanić, koji je s Müllerom imao prilike surađivati.

Müller je zadovoljan situacijom na Sjevernom Jadranu, kaže da je more ovdje čišće nego kada je došao u Rovinj sredinom 1970-ih, što je i zasluga instituta Ruđer Bošković. Smanjila se, kaže, zagađenost i povećalo se biološko bogatstvo.

No, što je s najezdom rebraša i meduza koja se pojavila prošle godine? Müller kaže da nema mjesta panici.

Morski snijeg

- Svakih deset godina imamo ovakvu vrstu epidemije. U principu to nije ništa novo, već uvijek dolazi u ritmičkim razmacima i mislim da nije povezano sa zagađenjem, kaže on iako dodaje da rebraši mogu napadati ljude i izazvati iritacije te infekcije, no osim toga su bezopasni. Svejedno upozorava da bi zagađenost trebala biti što niža dok se radi na poboljšanju zaštite okoliša, ali ističe da sve to nije nikakav problem za turiste. Zbog toga Müller ovo ljeto ne očekuje epidemiju, ali za desetak godina bi se rebraši mogli opet pojaviti.

- To je normalan proces. Nitko ne zna zašto se događa, napominje on, a slično je i s pojavljivanjem sluzavog morskog snijega svakih pet ili deset godina.

Müller je optimist i kada se radi o budućnosti ribljeg fonda Sjevernog Jadrana.

- Ribari znaju ribariti tako da ne izvuku sve male životinje iz mora, pa se nove generacije riba mogu razviti, zbog čega vjerujem i da ribarska industrija ima lijepu budućnost u Sjevernom Jadranu, drži Müller, koji od riba najviše voli jesti brancina.

Znači li to da će ljudi i kroz pet ili deset godina moći u Istri jesti dobrog brancina?

- Očekujem da će taj brancin biti i još bolji jer riba nije više toliko zagađena živom, tako da je ustvari vrlo čista. Bilo je drukčije krajem 1970-ih, ali sada je situacija vrlo dobra, optimističan je on te spominje i rovinjsku tvornicu Mirna, za koju kaže da odlično radi i ima posla, dok u Medulinu postoji farma dagnji koja također dobro radi. Drugim riječima, nitko ne treba biti zabrinut za razvoj morskih organizama u Sjevernom Jadranu, a kaže i da cjelokupno okruženje postaje bolje za turiste. (Mladen RADIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU