Arbitraža im je kuće "smjestila" u Hrvatsku iako su one, suprotno uvjeravanjima slovenske politike, tamo cijelo vrijeme i bile. I sad su se ti ljudi odlučili odseliti iz Hrvatske. Zauvijek.

Naime, siječanjskom odlukom Vlade premijera Mire Cerara, sporna sela Škudelin, Bužin, Mlini i Škrile na lijevoj obali Dragonje, koje je vlada Janeza Drnovšeka "papirnatom" aneksijom priključila Sloveniji 1994. godine i službeno su "vraćeni" pod hrvatsku nadležnost, s obzirom je riječ o teritoriju koji je arbitražnom odlukom pripao Hrvatskoj. Slovenska Vlada uoči početka implementacije arbitražne odluke sada nudi slovenskim državljanima koji su ostali s hrvatske strane granice, a od Piranskog zaljeva do Mure otprilike ukupno ih ima ih stotinjak, 45 tisuća eura za preseljenje u Sloveniju po stanovniku ili 100 tisuća eura za četveročlanu obitelj.

Prve isplate već krenule

Slovenija je upravo do jučerašnjeg dana (četvrtak) najavila isplatiti prve odštete vlasnicima nekretnina u pograničnom području koji su se po donošenju odluke arbitražnog suda našli na hrvatskoj strani granice te se odlučili za preseljenje u Sloveniju. Do početka ovog mjeseca za preseljenje s područja koje je pripalo Hrvatskoj zanimalo se 25 obitelji. Više od pola ih je iz Općine Piran, kako prenose slovenski mediji iz tri sela na lijevoj obali Dragonje, (iako su ona bila i ostala dio Republike Hrvatske i pod nadzorom hrvatskih državnih tijela, kako prije, tako i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske op.a.), drugi su s područja Metlike i Ljutomera. Geodetska uprava za sada neće mijenjati kućne brojeve. Po dovršetku postupka demarkacije Hrvatska će objektima na njenom području odrediti i izdati nove kućne brojeve, prenose slovenski mediji objašnjenje slovenskog Ureda za komuniciranje.

Slovenski mediji također prenose da su tri zahtjeva pravomoćna, dva su trebala biti isplaćena do četvrtka, te da će oni koji su se odlučili za preseljenje u Sloveniju imati tri godine vremena da si u Sloveniji urede novu nekretninu, s time da će postojeću na hrvatskom području također zadržati u vlasništvu. Slovensko Ministarstvo za financije je za selidbu osiguralo milijun eura.

Tragom te informacije krenuli smo u sela na lijevoj obali Dragonje ili kanala Sv. Odorika, u potragu za onima koji su se odlučili za preseljenje u Sloveniju i odštetu slovenske Vlade. U spornom pograničnom pojasu koji je već godinama predmet političkih nadmetanja, pravi je proljetni ugođaj, plavetnilo neba spaja se na horizontu s morem, procvjetale su voćke, zazelenila trava, ali pastorala vlada samo u prirodi. Ljudi ne skrivaju nervozu. Nedaleko sela Bužin susrećemo traktoristu, ne želi razgovarati, odmahuje rukom i upućuje nas u Škrile gdje kaže ima najviše zainteresiranih za preseljenje. - Pustimo politiku neka radi svoje, dobacuje u prolazu.

Na uskoj cesti koja povezuje pogranična sela zaustavljamo biciklistu, hrvatski državljanin rodom iz Slavonije četrdesetak godina živi u ovim pograničnim predjelima Istre.

- Ako misle da im je bolje u Sloveniji, pa nije im daleko, no zašto im onda ostaju nekretnine u Hrvatskoj, znači živjet će u Sloveniji i iskorištavati zemlju u Hrvatskoj. Zna se gdje je granica, ona je na Dragonji, a ovo je kanal Sv. Odorika, nije Dragonja, kratko komentira. On također dodaje da ga politika ne zanima. Kada na televiziji vidi političare, gleda Talijane, oni imaju ljepše programe.

Iz Škrila odlazi sedam obitelji

Selo Škrile neposredno je uz granični prijelaz. Mlađi čovjek kojeg smo slučajno susreli kaže da njegovi nisu dobili ponudu za preseljenje u Sloveniju no dodaje da sto tisuća eura za četveročlanu obitelj, a 45 tisuća eura za pojedinca ne znači ništa jer se s time ne može ništa napraviti.

- Trebaš ili kupiti stan ili ga izgraditi. Da se preselim u Sloveniju moram uzeti kredit ili prodati kuću, samo tko će je kupiti, odnosno šteta je prodati za male pare. Bolje je onda ostati ovdje, kaže i žali se na ljetne kolone na granici. Uputiš li se prema Kanegri na kupanje ili prema slovenskoj obali svugdje su ljeti kilometarske kolone. Tih sto tisuća eura za četveročlanu obitelj najminimalnije je obeštećenja za život uz granicu. Konačno, pita se, čemu preseljenje kada će ulaskom Hrvatske uz Schengenski prostor granica postati simbolična. - Valjda će se tada konačno maknuti, optimistično dodaje.

Pored kuće Joška Jorasa, izgrađene pedesetak metara od graničnog prijelaza Plovanija, u Mlinima na kojoj natpis "Tudi tukaj je Slovenija" uporno prkosi realnosti, bijelom cestom vozimo se uz lijevu obalu kanala Sv. Odorika. S kosilicom u košnju djeteline dok toplo travanjsko sunce nije još ojačalo, krenuo je 64- godišnjak. Predstavio se kao Mario Budak.

- Koliko ja znam svi iz Škrila zainteresirani su za preseljenje u Sloveniju, kaže Budak i na pitanje koliko ih ima nabraja nam sedam obitelji. Kaže sa su i njemu ponudili odštetu te da će je prihvatiti. Pitamo ga da li mu je teško otići s djedovine. Nije komentirao, tek je rekao da su mu djed i otac ovdje rođeni te da je tu 40 godina radio i ulagao, a sada je u mirovini.

- Već smo odabrali lokaciju i odlazimo, kaže Budak. Pitamo ga gdje odlazi.

- Na obalu, tri kilometra zračne linije odavde, pokazuje nam neodređeno rukom prema Piranu.

- Sramota je da je došlo do toga da se nisu mogli drugačije dogovoriti, da ostanemo tu s istim pravima, ništa drugo, politika nas ne zanima. Postoje na primjer ljudi, doduše ja nisam među njima, koji su išli u invalidsku mirovinu i dobili 10, 20, 30 posto invalidnine, no ako nisi prijavljen u Sloveniji onda ti postoci otpadnu i gubiš ovisno o mirovini od sto do čak 200 eura mjesečno. To su šoldi, kaže Budak. Na pitanje što će s djedovinom na hrvatskoj strani granice, odgovara da ima već veliku djecu koja i sama imaju obitelj te da je za sada neće prodavati, ali ako "budu dobri šoldi" zašto ne, šeretski odgovara.

U selima pograničnog pojasa u pravilu nisu raspoloženi za razgovor s novinarima. Posve razumljivo, konačno opsjedaju ih već godinama.

- Novinari ne pišu ono što im mi kažemo, već što politika hoće, zato nema ni smisla otvoriti usta, rekla nam je jedna mještanka koju smo zatekli u proljetnim radovima na njivi nedaleko od kanala Sv. Odorika. (Piše Gordana ČALIĆ ŠVERKO, Snimio Milivoj MIJOŠEK)

Povezane vijesti

• Bez gužvi na graničnim prijelazima
• Otežan prijelaz kamiona između BiH i Hrvatske
• Danska uvela granične kontrole prema Njemačkoj