Nazočnost ravnatelja županijskog zavoda za hitnu medicinu dr. Srđana Jerkovića potpisivanju sporazuma o sufinanciranju tima T2 hitne medicinske pomoći s 449 tisuća kuna iskoristili smo za kratak razgovor.

- Situacija u Istri je stacionarna, je li to dobro ili loše to ćemo vidjeti. Financiranje Hitne ide dijelom iz HZZO-a što je nama malo, a jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, te županija financiraju nadstandard. Među njima je i Grad Labin s kojim smo posljednji potpisali sporazum o sufinanciranju tima T2 za ovu godinu. Prije toga smo potpisali sporazum s Porečom, Rovinjem itd.

Problem fluktuacija kadra, dođu, pa odu

- Imamo mrežu popunjenu s kadrom iako znamo da je manjak liječnika. Mi se nekako uspijevamo boriti i izboriti s tim problemom, uspijevamo privući mlade liječnike dobrim uvjetima, na dobrom smo glasu na zavodima, a i dosta liječnika izvan Istre nam se javlja da bi odradili dio svog iskustva prije specijalizacije. Problem je fluktuacija kadra jer puno mladih liječnika svake godine dođe pa ode. Mi smo sada raspisali natječaj za 25 liječnika. Nadam se da ćemo ih uspjeti dobiti, naznake su dobre. Ako nas ne bude dovoljno pacijenti i građani neće biti uskraćeni za nikakvu uslugu, radit ćemo i prekovremeno, neće nam biti ni prvi ni zadnji puta, kaže o mreži hitne medicinske pomoći iznad standarda koju financiraju županija, gradovi i općine te stanju s kadrovima.

Ističe kako 12-satni tim T2 podrazumijeva noćno razdoblje od 12 sati kada sanitet Domova zdravlja nije dostupan, pa služi da pacijent koji nije životno ugrožen, ali treba stacionarnu skrb da ga se hitno preveze u pulsku ili riječku bolnicu. Kroz to vrijeme tim T1 ostaje u Domu zdravlja, primjerice u Labinu, na raspolaganju za hitnoću. Kada toga ne bi bilo T1 tim koji bi napustio Labin ne bi ga bilo dva sata što znači da bi grad Labin ostao dva sata bez tima hitne medicine.

Ne možemo istovremeno biti po cijeloj Istri

Napominje kako je u timu T2 educirana medicinska sestra koja je prošla dodatnu edukaciju i vozač koji je također prošao edukaciju iz hitne medicine. Stoga je izuzetno važan zlatni sat koji se često spominje kada se govori o intervencijama hitne medicinske pomoći.

- Zlatni sat je vrijeme od prijema poziva do transporta pacijenta na mjesto zbrinjavanja. Dokazano je da u tih zlatnih 60 minuta ako se pacijent nakon određenih stanja, stradanja od ozljeda ili slično preveze u medicinsku ustanovu da njegove šanse za preživljavanje i uspješan ishod liječenja znatno rastu. Mi u Istri kod hitnih bolesnika uspijemo svega 47 posto bolesnika prevesti na odgovarajuće mjesto. Dakle, više od 50 posto bolesnika ne uspijevamo prevesti zato što nam je mreža mala, nemamo dovoljan broj timova i ne možemo biti istovremeno po cijeloj Istri, napominje Jerković, te ističe da je turizam super stvar od koje svi u Istri žive ali i upozorava.

Apeliram na hotelijerske kuće da participiraju

- Nadam se da će ove godine doći još više gostiju, da će hotelijeri i ugostitelji imati što više, a mi što manje posla. Međutim lani smo na razini Zavoda imali 50 tisuća intervencija, a u ljetnoj sezoni naš se posao povećava za nekih 30 posto. Tako će vjerojatno biti i ove godine. Sezona je sve duža, gostiju je sve više, pa se i mi, iako želimo što manje posla, moramo pripremiti da ga odradimo brzo i kvalitetno. Apeliram na hotelijerske kuće i na sve koji se turizmom bave i koji računaju na hitnu medicinsku službu koju često zovu, a koja ima svoje kapacitete da participiraju zajedno s gradovima i općinama u sufinanciranju nadstandarda hitne pomoći. Hotelske kuće kod reklamiranja često ističu da imaju osiguranog liječnika 24 sata, a onda zovu nas. Stoga mi radimo i za njihove goste, a gosti uz dobru hranu, dobre ljude, zabavu, lijepe plaže, čisto more i kvalitetne hotele žele i sigurnu zdravstvenu destinaciju i skrb. To je dugoročno vrlo važno, zaključio je Jerković.

(Branko BIOČIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU