Predstavljanje drugog popravljenog i dopunjenog izdanja djela Gorana Filipija i Barbare Buršić-Giudici "Istriotski lingvistički atlas 2/Atlante linguistico istrioto 2" održano je u ponedjeljak navečer u dvorani "Tone Peruško" Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli pred brojnom publikom.

O knjizi su pored autora govorili: prof. dr. Mira Menac, dr. Giovanni Radossi, doc. dr. Suzana Todorović, a voditelj predstavljanja je prof. dr. Ivan Zoričić, prof. emer.

Radna bilježnica

- Drugo zdanje Istriotskog lingvističkog atlasa bilo je planirano nedugo nakon izlaska prvog iz tiska. Prvo smo izdanje planirali kao neku vrst radne bilježnice, zato smo na kraju knjige i ostavili sedam praznih stranica za primjedbe. I doista, tih se primjedbi tijekom godina, naročito prvih desetak, nakupilo. Sve smo ih uzeli u obzir pri pripremi drugoga izdanja. Uz to, popravili smo i sve, bolje reći sve uočene nedostatke. Obavili smo i dodatna terenska istraživanja, ponovno provjerili svaku zabilježenu riječ, a prikupili smo više novih oblika koje tih osamdesetih godina prošloga stoljeća nismo zabilježili, kazao je akademik Goran Filipi.

Prof. dr. Barbara Buršić Giudici naglasila je da posebna zahvala ide ispitanicima koji su sustavnije surađivali na ovom drugom izdanju. "To su Ida Fioretti, Fioretto Firetti i Predrag Andrijević za Bale, Lino Leonardelli i Armida Leonardelli za Galižanu, Anita Košara, Attilia Bolković, Annamaria Benčić i Emilia Biljuh za Šišan, te Lina Bastianich i Franko Budich za Pulu. Ovo smo izdanje posvetili našem velikom učitelju, prof. Pavlu Tekavčiću koji je za života slovio kao jedan od najboljih poznavatelja istarskih i istriotskih govora, a tako je i danas".

Atlasom je obuhvaćeno 11 punktova, uz šest istriotskih još je i pet kontrolnih, četiri istrohrvatska (čakavska) i jedan istromletački

Obrađeni su: vremenske prilike, geomorfologija, običaji i institucije, tijelo i osjetila, opažaji i utisci, vrijeme i kalendar, život, brak i obitelj, dom i posjed, odjeća i pribor, hrana i piće, životinje, sisavci, gmazovi i vodozemci, ptice, kukci, poljodjelstvo, radovi i oruđa, vinogradarstvo, uzgoj životinja, pčelarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, uzgoj povrća, samoniklo bilje, stabla i grmlje, raslinje te gljive.

- Ukupno su 2.334 pitanja postavljena, i na njih zabilježeni odgovori, u Rovinju, Balama, Šišanu, Vodnjanu, Galižani i Fažani, no da bi se odgovori mogli smjestiti u stvarni jezični i komunikacijski kontekst na terenu, ispitani su i ovdje zastupljeni i neki susjedni neistriotski punktovi kao Pula (istromletački) te Svetvinčenat, Čabrunići, Valtura i Ližnjan (hrvatski), kazala je dr. Mira Merac.

Jezična raznolikost

"Iako je to razmjerno ograničeno područje, na njemu nalazimo veliku jezičnu raznolikost u kojoj se zrcali kulturna i jezična povijest Istre, ali je to jednako tako rijetka prigoda za lingviste da gotovo "u živo" mogu promatrati kako se ovijaju jezični dodiri u stvarnim komunikacijskim situacijama" napisao je akademik August Kovačec 1998. godine u predgovoru Atlasa.

Dr. Merac je govorila o vrijednosti toga atlasa i za buduće istraživače i istraživanja, ističući da su Filipi i Buršić-Giudici napravili sjajan posao, prikazavši izvrstan presjek i stanje tih govora.

- To je izniman prilog dijalektologiji, tu je dijalekt prikazan na najbolji mogući način, kroz sve razine, kao sastavni dio kulture, na taj su način očuvane vrijednosti dijalekta, a to je ujedno i doprinos talijanskom jeziku i kulturi, kazala je dr. Merac.

Giovanni Radossi prisjetio se kroz nekoliko anegdota svoga prijateljstva s Pavlom Tekavčićem, sjetio se pisma koja su si pisali, da se Tekavčić potpisivao kao Paolo. Tekavčić je završio fakultet kada ga je Radossi upisao. Bilo je govora i o Antoniu Iveu i njegovim studijama koje su bile vrlo važne za dijalekte i mjesne govore, a te studije su, kako je rekao Radossi, i danas vrlo važne.

Dr. Suzana Todorović prisjetila se kako je akademik Filipi bio njezin mentor, a govorila je i o istriotskim dijalektima u slovenskom dijelu Istre, te o studijama Antonia Ivea vezano uz istriotske govore u Sloveniji.

Prof. emeritus Ivan Zoričić imao je riječi pohvale za autore i njihov velik, predan i dugotrajan rad, marljivost te definirao je autore marljivim i mlađahnim.

Istriotski lingvistički atlas, drugo, popravljeno i dopunjeno izdanje objavljeno je gotovo točno dvadeset godina nakon prvog izdanja iz 1998. godine (drugo izdanje objavljeno je krajem 2017. godine).

Uloga ispitivača

Ispitivači za taj atlas bili su: Aleksandar Bančić (Svetvinčenat), Robert Blagoni (Bale, Rovinj, Galižana), Cinzia Bogliun (Vodnjan), Tatjana Brenko (Ližnjan), Barbara Buršić Giudici (Šišan), Goran Filipi (Čabrunići), Cristian Bruno Galić (Pula), Dario Garbin (Rovinj), Irena Marković (Valtura), Lorena Moscarda (Galižana) i Barbara Stepčić (Fažana). Mnogim je tadašnjim studentima to bio diplomski rad te 1998. godine.

Nakladnik je Znanstvena udruga Mediteran, urednica dr. Suzana Todorović, a tisak je obavljen u zagrebačkom Grafomarku. Autori su se posebno ovom prigodom zahvalili direktoru Grafomarka Mati Markoviću i njegovim djelatnicima.

Predstavljanje su uveličali bitinadori iz Rovinja pod vodstvom Riccarda Sugara, potom je Antonio Giudici pročitao svoj prijevod pjesme Drage Orlića "Zvona" s čakavskog na istriotski šišanski, a Valter Milovan i Ana Markanjević izveli su pjesmu prema glazbi samoga Milovana uz stihove pokojnog Slavka Kalčića. Prikazan je i kratki videouradak gdje istriotskim tipičnim za Bale stihove kazuju mlade Erika i Tamara.

Nazočne je u ime Filozofskog fakulteta pozdravila dekanica prof. dr. Klara Buršić Matijašić.

(Vanesa BEGIĆ)