Izložba "Andrija Maurović u Poreču" i nova stripoteka


Izložbom "Andrija Maurović u Poreču", posvećenoj ocu hrvatskog stripa, otvoren je u ponedjeljak u Gradskoj knjižnici Poreč Mjesec hrvatske knjige koji će tijekom idućih mjesec dana ponuditi brojne sadržaje porečkoj publici. Porečka knjižnica je ovu izložbu pripremila u suradnji s antikvarijatom "Mali neboder" iz Rijeke, a na njoj su pred okupljenim srednjoškolcima i njihovim profesorima predstavljene knjige koje je likovno opremio Andrija Maurović (1901. - 1981.), hrvatski slikar i genijalan crtač stripova.

Nakon uvodnih riječi ravnateljice knjižnice Irides Zović, o Mauroviću, koji je bio i vrstan ilustrator, govorio je Tomo Vučinić autor izložbe, voditelj antikvarijata "Mali neboder" i veliki poznavatelj Maurovićevog rada.

Poznato je da je Maurović bio strip-crtač, a manje je poznato da je bio i vrstan ilustrator, a upravo taj aspekt njegova rada donosi ova izložba na kojoj se mogu razgledati uvećane skenirane naslovnice knjiga koje je Maurović ilustrirao. Izloženi su i primjerci knjiga u njihovom stvarnom izdanju nastalih u razdoblju od 1925. do 1944. godine. Andrija Maurović zasigurno predstavlja sponu između visoke i masovne kulture. Prema nekim procjenama, pretpostavlja se da je likovno opremio tristotinjak knjiga, a "Mali neboder" ih je u svojoj je zbirci prikupio oko 200. Budući da nije poznato koliko je naslovnica napravio i knjiga ilustrirao, sakupljanje Maurovićevih ilustracija prava je avantura za antikvare iz Rijeke koji ih već deset godina kolekcionarski prikupljaju.

Sjajne karikature i plakati

Vučinić je istaknuo da je najkvalitetnije što je Maurović u svojem ogromnom opusu podario hrvatskoj kulturi serija stripova. Maurovićeva slava strip crtača nepravedno je učinila drugorazrednim sve druge njegove umjetničke uratke poput sjajnih karikatura i plakata, a napose briljantnih ilustracija knjiga. No, Maurović se neko vrijeme čak bavio i glumom, a bio je i strastveni ljubitelj filmova.

Vučinić je umjetnika predstavio od njegovih mlađih dana, odnosno od Dubrovnika gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a u to je doba već samo crtao. No, profesori su odmah zamijetili njegov genijalni talent i dozvolili mu da završi školu. Već je u to vrijeme Maurović imao izložbe i prodavao svoje radove, a pojačalo se to nakon što je upisao fakultet. Godine 1922. upisao je Likovnu akademiju u Zagrebu, gdje je zarađivao za život izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige. Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa je Maurović ubrzo došao u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napustio je studij i potpuno se posvetio ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima. U to vrijeme svi su željeli njegove radove, pa je od siromaštva postao bogatun. Samo u vrijeme svojih zlatnih godina (1936.-1938.) od zarađenoga mogao je svaki mjesec kupiti kuću, no radije je trošio na zabave i prijatelje. Vučinić je istaknuo da je njegov zenit počeo kada je upoznao novinara i književnika s kojem je radio u istoj redakciji, Krešimira Kovačića koji je izvještavao onomad iz Pariza. Kovačić, presudna osoba u Maurovićevoj strip karijeri, bio je scenarist, a Maurović ilustrator u brojnim izdanjima. No, vrsni strip crtač je zbog neumjerenosti u trošenju novca i vlastitog života u 50-im godinama doživio psihički i fizički brodolom. Zatim je prestao piti i pušiti, a nakon toga i raditi te živjeti samo od mirovine.

Maurović je ilustrirao djela svih najvećih domaćih književnika, a njegovi su radovi ušli i u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja nosi njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa (World encyclopedia of comics, izdanje Chelsea House Publishers, New York).

Bogat opus stripoteke

Otvorenje izložbe je održano u knjižnici, a zatim su se svi preselili na treći kat Odjela za djecu i mlade, gdje je otvorena stripoteka. Ravnateljica knjižnice je svojim mladim sugrađanima ondje predstavila bogat opus od čak 800 naslova, na zadovoljstvo brojnih ljubitelja 9. umjetnosti. Knjižnica je već samim otvaranjem odjela sa stripovima ostvarila svoju namjeru da stripoteka ujedno bude mjesto raznih događanja vezanih uz kulturu stripa, njegovu promociju i sastajalište stripaša svih generacija.

- Ideju o otvaranju stripoteke dobili smo na proljeće, kada smo uvidjeli da imamo zaista puno stripova koji se među našim čitateljima sve više traže. Sve što smo zaradili na festivalu pročitanih knjiga Booktiga od prodaje rabljenih knjiga uložili smo u opremanje ovog našeg novog odjela, kazala je ravnateljica Zović. (Napisala i snimila Tanja KOCIJANČIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter